Svijet sa strepnjom prati razvoj situacije na Bliskom istoku dok se Sjedinjene Američke Države pripremaju za ono što bi mogla biti najznačajnija vojna operacija u regionu u posljednje dvije decenije. Prema navodima visokih zvaničnika za nacionalnu bezbjednost, američke oružane snage nalaze se u stanju pune pripravnosti, a vazdušni udari na iranske ciljeve mogli bi početi već tokom vikenda.
Američki predsjednik Donald Trump izdao je novi desetodnevni ultimatum Iranu da postigne mirovni sporazum, uz upozorenje da bi u suprotnom moglo uslijediti razorno bombardovanje. Tokom sastanka Odbora za mir u Vašingtonu, Trump je poručio da su vojne opcije spremne, iako konačna odluka još nije donesena.
Prema informacijama koje su prenijeli pojedini američki i britanski mediji, vojni vrh je tehnički spreman za pokretanje operacije već u subotu, ali se vremenski okvir opisuje kao promjenjiv. U Bijeloj kući, kako se navodi, razmatraju rizike šireg regionalnog sukoba u odnosu na potencijalne političke i bezbjednosne ciljeve.
Tenzije su dodatno pojačane zbog zastoja u indirektnim pregovorima koji se vode u Ženevi i Omanu. Portparolka Bijele kuće naglasila je da diplomatija ostaje prva opcija, ali je jasno poručeno da je vojna akcija i dalje na stolu.
Ono što ovu situaciju čini posebno ozbiljnom jeste obim američkog vojnog raspoređivanja. Prema dostupnim podacima, riječ je o najvećem koncentrisanju američkih snaga u regionu od invazije na Irak 2003. godine.
U regionu je trenutno raspoređeno 13 američkih ratnih brodova, uključujući nosač aviona USS Abraham Lincoln, devet razarača i tri broda za priobalnu borbu. Dodatno, prema dostupnim informacijama, iz Karipskog mora prema Bliskom istoku upućen je i nosač aviona USS Gerald R. Ford, koji se smatra najvećim i tehnološki najnaprednijim ratnim brodom američke mornarice.
Pored pomorskih kapaciteta, Sjedinjene Države su u region premjestile i značajne vazdušne snage.
Raspoređeni su lovci pete generacije F-22 i F-35, kao i eskadrile aviona F-15 i F-16. Spominje se i mogućnost upotrebe strateških bombardera B-2, koji bi mogli djelovati sa udaljenih baza. U regionu su prisutni i avioni za komandu i kontrolu, poput E-3 Sentry, te leteće cisterne KC-135, što ukazuje na pripreme za operacije koje bi mogle trajati duži vremenski period.
Analitičari upozoravaju da bi eventualni sukob mogao uključivati udare na iranska nuklearna postrojenja, raketne baze i ključnu vojnu infrastrukturu. Istovremeno, upozorava se da bi širenje sukoba imalo ozbiljne posljedice po cijeli region, ali i globalnu bezbjednost i tržišta energenata.
Konačna odluka o eventualnoj vojnoj operaciji još nije objavljena, ali raspored snaga i javne poruke iz Vašingtona pokazuju da su sve opcije otvorene, dok diplomatski napori još traju.