Mađarski premijer Viktor Orban dao je božićni intervju za list Magyar Nemzet, u kojem je upozorio da se ne može isključiti mogućnost da bi 2025. godina mogla biti posljednja godina mira u Evropi. Kako je rekao, sama činjenica da se takvo pitanje uopće postavlja smatra šokantnom za kontinent koji je decenijama naviknut na stabilnost.
Orban je podsjetio da je posljednji veliki rat u Evropi završen 1945. godine, te da je osam decenija mira historijska rijetkost. Naglasio je da je strah od nuklearnog sukoba decenijama djelovao kao snažan faktor odvraćanja, ali da se, prema njegovim riječima, danas stvara „potpuno novi svijet“ u kojem ta ravnoteža slabi.
Govoreći o aktuelnim dešavanjima u Evropskoj uniji, Orban je poručio da se Evropa trenutno ne približava miru, već ratu. Osvrćući se na nedavni samit EU u Briselu, naveo je da je Mađarska uspjela samo usporiti, ali ne i zaustaviti proces koji, kako tvrdi, vodi ka eskalaciji sukoba. „U Evropi danas postoje dva tabora – ratni i mirovni. Trenutno dominiraju oni koji zagovaraju rat, dok Mađarska želi mir“, poručio je.
Mađarski premijer smatra da rat u Ukrajini nije uzrok, već posljedica dublje krize zapadne Evrope, koju vidi u političkom, ekonomskom i društvenom padu. Taj proces, prema njegovim riječima, započeo je još sredinom 2000-ih, a dodatno se ubrzao nakon globalne finansijske krize. U tom kontekstu, Orban je ocijenio da Evropa pokušava nadomjestiti ekonomski zaostatak u odnosu na SAD kroz militarizaciju i ratnu ekonomiju.
Orban je posebno kritičan prema načinu donošenja odluka u Evropskoj uniji, tvrdeći da se Unija nalazi u procesu dezintegracije, uz istovremeno jačanje centralizacije moći u Briselu. Kao primjer naveo je zelenu tranziciju i plan zabrane proizvodnje automobila s klasičnim motorima od 2035. godine, koji je, prema njegovim riječima, ozbiljno naštetio evropskoj industriji.
Govoreći o Ukrajini, Orban je istakao da članstvo te zemlje u Evropskoj uniji ne predstavlja bezbjednosnu garanciju i da je takav scenario nerealan. Naglasio je da se Mađarska protivi čak i početku pregovora o pristupanju, jer smatra da bi Ukrajina dodatno oslabila EU. Na kraju je poručio da bi eventualni mir između Rusije i Ukrajine dočekao s zahvalnošću, ističući da su Evropi potrebne brze i duboke reforme kako bi se izbjegao, kako je rekao, „nepovratan proces raspada“.