Evropski parlament usvojio je danas izvještaj kojim se traži ograničavanje pristupa društvenim mrežama djeci mlađoj od 16 godina te zabrana tehnologija koje dokazano negativno utiču na psihičko zdravlje maloljetnika, uključujući algoritme koji ciljano razvijaju zavisnost. Dokument je prošao velikom većinom – 483 glasa za i 92 protiv.
Danska zastupnica Christel Schaldemose, izvjestiteljica izvještaja, upozorila je da su američki i kineski tehnološki giganti dobili „neograničen pristup pažnji djece i mladih“ te da se Evropa nalazi „usred eksperimenta“ čije posljedice postaju sve vidljivije. Navela je da su društvene mreže konstruirane da stvaraju dopaminske udare, naviku i strah od odvajanja od telefona, zbog čega je političko djelovanje nužno.
Izvještajem se predlaže minimalna starosna granica od 16 godina za korištenje društvenih mreža, platformi za razmjenu video sadržaja i alata zasnovanih na vještačkoj inteligenciji. Djeci između 13 i 16 godina pristup bi mogao biti omogućen uz saglasnost roditelja. Parlament traži i pouzdaniju provjeru starosti korisnika, uz zaštitu privatnosti, što je izazvalo oprečna mišljenja među zastupnicima.
Predviđena je i zabrana zavisničkih praksi poput beskonačnog skrolovanja, automatske reprodukcije sadržaja i sistema nagrađivanja za što duže korištenje mobilnog telefona.
Zastupnica Sunčana Glavak upozorila je da jedno od šestero djece u Evropi doživi sajber-nasilje, dok su druge grupe maloljetnika izložene ekstremističkoj propagandi i pokušajima online regrutacije. Istaknula je da djeca trebaju koristiti digitalni prostor bez manipulacija i štetnih rizika.
Hrvatska zastupnica Biljana Borzan naglasila je da je utjecaj pametnih telefona na mentalno zdravlje mladih „alarmantan“, uz sve više slučajeva depresije, samopovređivanja i drugih ozbiljnih posljedica. Podsjetila je da roditelji često nemaju dovoljno znanja da se nose s tim izazovima.
U raspravi je istaknuto i da se pojedine države članice već pokušavaju same izboriti s ovim problemom, ali da se nacionalne vlade teško mogu mjeriti s moćnim tehnološkim kompanijama. Evropski nivo regulacije zato se ocjenjuje ključnim.
Zastupnici su se složili da djeca odrastaju u okruženju koje nije prilagođeno njihovim interesima, već motivima profita, te da su sve češće izložena štetnim i ilegalnim sadržajima, kao i pokušajima kontakta odraslih preko interneta. Zbog toga se poziva na strože mjere prema platformama i jačanje medijske pismenosti.
Iako dio parlamentaraca upozorava da će se EU suočiti s jakim otporom tehnoloških kompanija, poručuju da je nužno istrajati. U dokumentu je posebno podržana zabrana algoritama koji ciljano produžavaju vrijeme provedeno pred ekranima, kao i uspostavljanje digitalne dobne granice od 16 godina.
