Tokom zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u New Yorku održan je ministarski sastanak Haške grupe, kojoj se pridružilo 34 države iz različitih dijelova svijeta. Sastanak su supredsjedale Kolumbija i Južnoafrička Republika, a glavna tema bile su pravne, diplomatske i ekonomske mjere usmjerene na zaustavljanje, kako je ocijenjeno, genocida u Gazi.
Predstavnici grupe naglasili su da će međusobno dijeliti alate i pravne mehanizme kako bi državama omogućili usvajanje mjera koje obuhvataju prekid izvoza oružja i robe dvojne namjene, preispitivanje javnih ugovora, zabranu ulaska vojnih pošiljki u luke te podršku univerzalnoj jurisdikciji za procesuiranje međunarodnih zločina.
Učesnici sastanka podsjetili su da se sve mjere temelje na međunarodnom pravu, Konvenciji o genocidu, mišljenjima Međunarodnog suda pravde i rezolucijama Ujedinjenih nacija. Prisustvo država poput Saudijske Arabije, Jordana i Islanda ocijenjeno je kao znak rasta međunarodnog pritiska na Izrael.
Dok je sastanak trajao, u sali Generalne skupštine izraelski premijer Benjamin Netanyahu održao je govor u kojem je optužio Iran i kritikovao zemlje koje su priznale palestinsku državu. Njegovo obraćanje izazvalo je oštre reakcije, pa su stotine delegata napustile salu u znak protesta, među kojima je bila i delegacija Bosne i Hercegovine.
Netanyahu je naglašavao da su izraelske operacije usmjerene protiv Hamasovih snaga, dok su njegovi protivnici isticali da se radi o nelegitimnim napadima na civile. Burne scene tokom govora pokazale su duboku međunarodnu podjelu i rastuće zahtjeve za konkretnim mjerama protiv izraelske politike u Gazi.
