Rastući međunarodni pritisak na Izrael zbog humanitarne katastrofe u Gazi prati sve glasnije nezadovoljstvo i unutar same zemlje. Protesti, koji traju mjesecima, predvode porodice talaca otetih u Hamasovom napadu u oktobru 2023. godine, poručujući da vojne operacije ne vraćaju njihove najmilije, nego ih ugrožavaju. Prema podacima iz avgusta, u Gazi je još oko 50 izraelskih talaca, ali se ne zna koliko ih je živo.
Oštar ton prema vladi Benjamina Netanyahua dolazi i od bivših izraelskih premijera, generala i obavještajaca, koji upozoravaju da se rat pretvorio u sukob bez jasnog cilja i da prijeti moralnim i političkim slomom. Organizacije za ljudska prava, poput B’Tselem i Ljekara za ljudska prava, javno su optužile vlast za ratne zločine i izgladnjivanje stanovnika Gaze.
Sve veći broj intelektualaca, umjetnika i akademika potpisuje pisma protiv rata, a posljednje, objavljeno u Guardianu, čak traži međunarodne sankcije Izraelu. Među potpisnicima su dobitnici Oscara, bivši predsjednik izraelskog parlamenta i dobitnici Izraelske nagrade. U pismu optužuju vlast da razmatra prisilno protjerivanje miliona Palestinaca i namjerno izgladnjuje stanovništvo Gaze.
Ankete pokazuju značajan pad podrške ratu. Najnovije istraživanje Kanala 12 navodi da 67 posto Izraelaca sada podržava sveobuhvatni dogovor koji bi uključio oslobađanje svih talaca i završetak rata, dok je podrška nastavku vojne operacije drastično manja nego na početku sukoba. Analitičari ističu da izraelsko društvo postaje sve podijeljenije, ali da raste spremnost za pragmatično rješenje koje bi okončalo humanitarnu krizu i vratilo taoce.