Neuređen sistem, diskriminacija i skoro tri decenije nakon rata, i nije riječ samo o nametnutim nacionalnim podjelama. U ovoj zemlji ni žene majke nisu jednako tretirane. Tako porodilja po zakonima i naknadama različito vrijedi od kantona do kantona, ovisno o tome gdje radi i gdje živi.
Evropski propisi o naknadama za porodilje u radnom odnosu propisuju naknadu u iznosu 66% njene plaće, a Zakon o podršci porodicama s djecom nalaže da nezaposlene porodilje primaju naknadu od 30% prosječne neto plaće. Naknade nezaposlenim porodiljama osiguravaju kantoni.
U našoj zemlji takva je situacija i s osiguravanjem naknada zaposlenim. Tako da imamo situaciju u kojoj se one u kantonima razlikuju i za 50%, a nezaposlene često dobijaju samo jednokratnu pomoć.
– Kantoni imaju nadležnosti da reguliraju ovo pitanje, ali znamo da budžeti kantona nisu jednaki ni za ovu oblast i zato dolazi do nejednakosti – ističe Delila Hasanbegović, programerska koordinatorica u sarajevskom Otvorenom centru.
– Pitanja ljudskih prava su Ustavom propisana i za entitete, kantone i državu. Jednak tretman i nediskriminacija moraju kao osnov ljudskih prava biti osigurani i kada su u pitanju porodiljske naknade – naglašava Jasminka Džumhur, ombudsman u BiH.
Svaki vid nejednakosti smatra se diskriminacijom. Nejednake naknade porodilja diskriminišu stanovništvo zbog njihovog mjesta prebivališta, a jedino rješenje nazire se u izmjeni zakona.
– Ministarstvo pravde i Ministarstvo rada i socijalne politiike moraju pod hitno usvojiti izmjenu i dopunu zakona i osigurati da sve porodilje u Federaciji imaju jednaku naknadu – kaže Džumhur.
– Moramo zakonom jasno definisano prebaciti na nivo Federacije, sve dodatno što kantoni mogu da daju naravno da je dobro da daju. Federacija, dakle, na zakonodavnom nivou mora donijeti zakonska rješenja – smatra Alma Kratina, zastupnica DF-a u Parlamentu FBiH.
Populacijska politika u Bosni i Hercegovini nije razvijena, a ove naknade su samo jedan od načina kako je popraviti. Česta je pojava da općine da bi zadržale stanovništvo daju zasebne jednokratne nagrade porodiljama, ali to, kako navode, ne bi trebao da bude jedini izvor novčane podrške.
– Imamo situaciju da općine isplaćuju naknade, što ne bi trebale da rade jer to nije njihova nadležnost, da bi pomogle ženama u ovisnosti da li imaju sredstava ili ne. Ne shvatam šta koči Parlament i Vladu Federacije u pravcu ujedinjavanja ovih naknada – dodaje Hasanbegović.
Svi se slažu da je nužno prebaciti osiguravanje naknada s nivoa kantona na nivo Federacije kako bi se porodiljama osigurao jednak tretman. U protivnom, Federacija Bosne i Hercegovine u potpunosti krši Zakon o zabrani diskriminacije čime ugrožava osnovna ljudska prava.
(TI/Federalna.ba)