Danas je u 88. godini života preminuo papa Franjo u svojoj rezidenciji Casa Santa Marta u Vatikanu.
Od momenta njegove smrti, počelo se špekulisati o papinim nasljednicima i o procedurama koje će sada uslijediti.
Nakon papine smrti, ili u rijetkim slučajevima ostavke kao što je bio slučaj s papom Benediktom XVI, Vatikan saziva papinsku konklavu u kojoj se okuplja kardinalski zbor kako bi izabrao sljedećeg poglavara Crkve.
Pravila konklave nalažu da će 138 od postojećih 252 kardinala moći glasati za izbor novog Pape. Kardinale doživotno imenuje upravo papa, ali im pravo glasa prestaje s navršenih 80 godina.
Pravila konklave nalažu da će 138 od postojećih 252 kardinala moći glasati za izbor novog Pape. Kardinale doživotno imenuje upravo papa, ali im pravo glasa prestaje s navršenih 80 godina.
Svakog dana konklave održala bi se četiri kruga glasanja sve dok jedan kandidat ne bi dobio dvije trećine glasova. Ovaj proces obično traje između 15 i 20 dana.
Među kardinalima koji će imati pravo glasa za novog papu je i jedna osoba iz BiH i to kardinal Vinko Puljić.
Do imenovanja novog pape, Crkvom će upravlja Kardinalski zbor. Izbor se odvija u potpunoj tajnosti unutar Sikstinske kapele, koju je oslikao Michelangelo.
Pojedini kardinali glasaju za svog kandidata sve dok neko ne dobije potrebnu većinu, što može potrajati više dana. U prošlim stoljećima glasanje je znalo trajati sedmicama, pa čak i mjesecima, a neki kardinali su tokom konklava i preminuli. Jedini znak o toku izbora dolazi u obliku dima koji dvaput dnevno izlazi iz dimnjaka nakon spaljivanja glasačkih listića. Crni dim znači da izbor nije uspio. Bijeli dim označava da je novi Papa izabran.
Kako se objavljuje ko je novi Papa?
Nakon što se pojavi bijeli dim, novi Papa obično izlazi na balkon s pogledom na Trg svetog Petra unutar jednog sata. Najstariji kardinal koji učestvuje u konklavi tada objavljuje odluku riječima Habemus Papam, što na latinskom znači imamo papu.
Zatim najavljuje ime novog pape, odnosno ime koje je odabrao za svoj pontifikat, a koje ne mora biti njegovo izvorno ime. Na primjer, Papa Franjo je rođen kao Jorge Mario Bergoglio, ali je za svoje papinstvo uzeo novo ime u čast svetog Franje Asiškog.
Teoretski, svaki rimokatolički muškarac koji je kršten može biti izabran za Papu. U praksi, međutim, kardinali gotovo uvijek biraju jednog od sebe.
Kad je papa Franjo, rođen u Argentini, izabran na prethodnoj konklavi 2013., postao je prvi poglavar Katoličke crkve iz Južne Amerike, regije koja čini otprilike 28 % svjetskih katolika. No, historija pokazuje da kardinali znatno češće biraju papu iz Evrope, posebno iz Italije. Od ukupno 266 papa izabranih do danas, čak 217 dolazilo je iz Italije, pišu Vijesti.ba.