DF u Tuzli: Ne smijemo dopustiti da se HDZ i SNSD spoje u Predsjedništvu BiH

Demokratska fronta održala je u velikoj sali Bosanskog kulturnog centra Tuzla centralni predizborni skup za Tuzlanski kanton, na kojem su predstavljeni kandidati ove stranke za različite nivoe vlasti i upućene političke poruke u završnici kampanje za Opće izbore 2026. godine.

Skup je održan pod sloganom „Građanska. Zemlja ljiljana.“, a okupljenima su se, između ostalih, obratili predsjednik Demokratske fronte i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, kandidat za člana Predsjedništva BiH Slaven Kovačević, Zlatan Begić, Mustafa Tabaković, Mahir Mešalić, Dragana Bosankić i Miro Lazović.

Najveći dio poruka odnosio se na buduće odnose u Predsjedništvu BiH, politiku HDZ-a BiH i SNSD-a, odnos stranaka Trojke prema Demokratskoj fronti, koncept građanske države, ali i položaj Tuzle i Tuzlanskog kantona.

Komšić: Ponudili smo probosansko jedinstvo, nastavit ćemo se boriti

Željko Komšić je u obraćanju ocijenio da se međunarodne okolnosti ubrzano mijenjaju te je, govoreći o položaju Bosne i Hercegovine, poručio da se zemlja prije svega mora osloniti na vlastite snage. Kao jedan od pokazatelja takvih okolnosti naveo je reakcije povezane sa sahranom pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.

Komšić se osvrnuo i na aktuelne poruke predsjednika SDP-a BiH Nermina Nikšića o mogućnosti formiranja tehničke vlade, kao i na ranije optužbe prema DF-u zbog neformiranja nove Vlade Federacije BiH nakon izbora 2018. godine.

Prema Komšićevim riječima, odgovornost za tadašnju blokadu nije bila na Demokratskoj fronti, nego na tadašnjem predsjedniku Federacije BiH Marinku Čavari iz HDZ-a BiH, koji nije dao saglasnost za imenovanje nove federalne vlade.

Istovremeno je kazao da je DF, bez obzira na političke sukobe, ponudio šire okupljanje probosanskih stranaka zbog onoga što u toj stranci vide kao opasnost od politika Milorada Dodika i Dragana Čovića.

Komšić je posebno upozorio na mogućnost da nakon izbora predstavnici politika SNSD-a i HDZ-a BiH istovremeno imaju dva člana Predsjedništva BiH.

„Ne smijemo dopustiti, prvi put od Dejtona, da se HDZ i SNSD spoje u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine“, bila je jedna od njegovih ključnih poruka.

Poručio je da DF, iako njihov poziv na političko okupljanje nije prihvaćen, neće odustati od političke borbe, navodeći da ona u takvim okolnostima može biti „duža i teža“.

Govoreći o zastavi Republike Bosne i Hercegovine sa ljiljanima i polemikama koje se vode oko njene upotrebe, Komšić je kazao da pokušaji zabrane tog simbola neće promijeniti odnos ljudi koji ga doživljavaju dijelom bosanskohercegovačke historije. U tom kontekstu poručio je da bi, ukoliko se nastave pokušaji ugrožavanja države, „zemlja ljiljana mogla biti budućnost“.

Otvorio je i pitanje raspodjele javnih prihoda, odnosno političkog utjecaja na Upravu za indirektno oporezivanje BiH, pitajući zbog čega stranke koje sebe smatraju probosanskim ne bi upravljale institucijama koje odlučuju o raspodjeli novca.

Komšić je kritikovao i poteze stranaka Trojke, posebno njihov odnos prema bivšem američkom ambasadoru Michaelu Murphyju i visokom predstavniku Christianu Schmidtu. Ocijenio je da će posljedice dijela odluka donesenih posljednjih godina morati biti ispravljane, a među pitanjima važnim za Tuzlu izdvojio je putnu povezanost ovog dijela zemlje sa Sarajevom i srednjom Bosnom.

Kovačević: Ne dozvoliti odnos 2:1 u korist politika HDZ-a i SNSD-a

Kandidat Demokratske fronte za člana Predsjedništva BiH Slaven Kovačević također je najveći dio obraćanja posvetio budućem sastavu državnog Predsjedništva.

Kovačević je kazao da je za DF od presudnog značaja spriječiti situaciju u kojoj bi dva od tri člana Predsjedništva pripadala politikama HDZ-a BiH i SNSD-a, koje je u svom govoru nazvao „osovinom zla“.

Prema njegovim riječima, takav odnos snaga imao bi posljedice i na vanjsku politiku Bosne i Hercegovine, posebno zbog nadležnosti Predsjedništva u imenovanju ambasadora i drugih diplomatskih predstavnika.

Kovačević tvrdi da bi se u takvom odnosu dvije trećine diplomatsko-konzularne mreže mogle naći pod kontrolom političkih struktura čije djelovanje DF smatra suprotnim interesima države. To bi, prema njegovoj ocjeni, značilo da se javnim novcem Bosne i Hercegovine finansira diplomatsko djelovanje protiv interesa same države.

Govoreći o političkom programu HDZ-a BiH, Kovačević ga je povezao s politikom nekadašnje Hrvatske zajednice, odnosno Hrvatske Republike Herceg-Bosne, a osvrnuo se i na ratnu prošlost pojedinih kandidata.

Oštru poruku uputio je i predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku u kontekstu njegovih višegodišnjih najava secesije entiteta RS, tvrdeći da bi pokušaj otcjepljenja naišao na snažan otpor onih koji bi branili Bosnu i Hercegovinu.

Begić kritikovao SDP i Trojku, Tabaković govorio o motivima za politički angažman

Nosilac liste Demokratske fronte za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH Zlatan Begić poručio je da Tuzla, kako je kazao, „nikada nije izdala pa neće ni sada“.

Veliki dio njegovog govora bio je usmjeren na kritiku SDP-a BiH i poteza te stranke u različitim periodima vlasti. Begić je među primjerima naveo ranija rješenja koja se odnose na Dom naroda, usvajanje Zakona o prebivalištu te odnos prema odlukama visokog predstavnika Christiana Schmidta.

Posebno je kritikovao Schmidtove izmjene izbornog zakonodavstva i Ustava Federacije BiH, tvrdeći da su njima dodatno ojačane političke pozicije HDZ-a BiH.

Begić je spomenuo i Denisa Bećirovića, Zlatka Lagumdžiju i Nermina Nikšića, tvrdeći da je riječ o političarima koji su i ranije bili na važnim funkcijama. Prema njegovom stavu, političke strukture kojima pripadaju nisu iskoristile mogućnosti u institucijama poput Ustavnog suda BiH, Vlade Federacije BiH i Doma naroda Parlamenta FBiH da se suprotstave zahtjevima HDZ-a BiH.

Nosilac liste za Parlament Federacije BiH Mustafa Tabaković govorio je o vlastitim razlozima ulaska u politiku. Kazao je da je njegov prvobitni profesionalni cilj bio baviti se medicinom, ali da je vremenom zaključio da su za šire društvene promjene potrebni i politički angažman i djelovanje kroz institucije.

Poručio je da svoj politički angažman vidi kao služenje građanima, ocjenjujući Demokratsku frontu političkom opcijom kroz koju može ostvarivati takve ciljeve.

Mešalić: Odnos federalne vlasti prema Tuzli vidi se na putu prema Sarajevu

Nosilac liste DF-a za Skupštinu Tuzlanskog kantona Mahir Mešalić kazao je da je kampanju obilježio veliki broj, kako ih je nazvao, neistina i političkih podmetanja.

Govoreći o odnosu aktuelne Vlade Federacije BiH prema Tuzli i Tuzlanskom kantonu, kao jedan od najočitijih problema izdvojio je saobraćajnu infrastrukturu.

Prema njegovim riječima, odnos federalne vlasti prema Tuzli dovoljno je vidljiv svakome ko putuje između Sarajeva i Tuzle, koju je opisao kao jedan od najvažnijih privrednih centara Federacije BiH.

Mešalić je iznio i tvrdnju da su određene kriminalne strukture pokušale ostvariti utjecaj na Vladu Tuzlanskog kantona, navodeći da u tome nisu uspjele.

Govoreći o političkoj situaciji u državi, kazao je da je Bosna i Hercegovina i dalje izložena pritiscima velikodržavnih projekata, ali je izrazio uvjerenje da takve politike neće ostvariti svoje ciljeve.

Dragana Bosankić, druga na listi DF-a za Skupštinu TK, poručila je da je Demokratska fronta, prema njenom mišljenju, pokazala da ne pristaje na kompromise kada je riječ o državnim interesima.

Istakla je multietnički karakter Tuzlanskog kantona, navodeći da takvo društveno uređenje odgovara konceptu građanske Bosne i Hercegovine za koji se DF zalaže.

Kandidat za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH i ratni predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine Miro Lazović kazao je da je ideja građanske države dugo jedna od njegovih osnovnih političkih vodilja.

Pozivajući se na profesora Esada Zgodića, Lazović je poručio da pitanje izgradnje građanske Bosne i Hercegovine vidi kao jedno od ključnih pitanja njenog opstanka, ali i budućnosti bošnjačkog naroda.

Centralnim skupom u BKC-u Demokratska fronta je tako ušla u završnicu kampanje u Tuzlanskom kantonu, uz poruke u kojima su dominirali koncept građanske države, budući sastav Predsjedništva BiH, protivljenje politikama SNSD-a i HDZ-a BiH te oštre kritike na račun stranaka Trojke.