Vodostaji brojnih rijeka u Bosni i Hercegovini zabilježili su značajan porast tokom posljednja 24 sata, a najveće povećanje izmjereno je na Neretvi u Mostaru, gdje je nivo vode porastao za čak 249 centimetara. Izražen rast zabilježen je i na rijekama u Unsko-sanskom kantonu, dok su pojedini vodotoci u drugim dijelovima zemlje uglavnom stabilni.
Prema podacima Agencije za vodno područje rijeke Save, Agencije za vodno područje Jadranskog mora i Republičkog hidrometeorološkog zavoda entiteta RS, mjerenja obavljena u 18 sati pokazuju da je na većini praćenih vodotoka zabilježen rast vodostaja.
Neretva u Mostaru porasla za 249 centimetara
Najveći porast zabilježen je na jugu Bosne i Hercegovine. Neretva je u Mostaru za samo jedan dan narasla 249 centimetara, a izmjereni vodostaj dostigao je 670 centimetara.
Rast je evidentiran i nizvodno od Mostara. Kod Baćevića Neretva je porasla 103 centimetra, u Čapljini 87, a kod Žitomislića 80 centimetara.
Povećani vodostaji zabilježeni su i na pritokama Neretve. Bunica kod Malog Polja porasla je 29 centimetara, Krupa kod Dračeva 30, Trebižat u Humcu 22, a Radobolja 20 centimetara.
Ovakvi podaci ukazuju na izražene promjene vodostaja u slivu Neretve, posebno na području Mostara i nizvodnih naselja.
Značajan rast rijeka u Krajini
Drugi najveći porast vodostaja u Bosni i Hercegovini zabilježen je na Klokotu kod Bihaća, gdje je nivo vode za 24 sata povećan za 139 centimetara.
Značajno je porasla i Una, koja je kod Kralja narasla 115 centimetara, kod Martin Broda 94, a kod Kulen Vakufa 73 centimetra.
Rast vodostaja evidentiran je i na drugim krajiškim rijekama. Sanica je porasla 74 centimetra, Unac kod Rmanj Manastira 61, Ribnik kod Gornjeg Ribnika 60, a Kladušnica u Velikoj Kladuši 54 centimetra.
Porasle Bosna i Krivaja, Spreča kod Modraca stabilna
Povećanje vodostaja zabilježeno je i u centralnim dijelovima Bosne i Hercegovine.
Rijeka Bosna kod Butila, na području Sarajeva, porasla je 63 centimetra, dok je Željeznica kod Kijeva zabilježila rast od 51 centimetar. Sutjeska na Tjentištu porasla je 59, a Krivaja kod Maoče 66 centimetara.
Nizvodno je rast Bosne znatno manji. Kod Visokog je izmjeren porast od 25 centimetara, u Kaknju 12, dok su u Doboju, Modriči i Šamcu zabilježena povećanja od svega dva do pet centimetara.
Kada je riječ o vodotocima važnim za područje Tuzlanskog kantona, vodostaj Spreče kod Modraca ostao je gotovo nepromijenjen, dok je na Krivaji kod Maoče evidentiran osjetniji porast.
Drina kod Bratunca opala za 60 centimetara
Za razliku od većine rijeka, na pojedinim mjernim stanicama zabilježen je pad vodostaja.
Najveće smanjenje evidentirano je na Drini kod Bratunca, gdje je nivo vode za 24 sata opao 60 centimetara.
Sava je kod Orašja opala sedam centimetara, a kod Svilaja tri centimetra. Gotovo nepromijenjeno stanje zabilježeno je na Savi u Srpcu i Prači u Ustiprači.
Manji rast, od dva do četiri centimetra, evidentiran je na Vrbasu u Banjoj Luci te Sani u Prijedoru i Sanskom Mostu.
Iako podaci pokazuju značajan rast pojedinih rijeka, sam porast vodostaja ne znači nužno i izlijevanje iz korita. Za procjenu eventualne opasnosti od poplava neophodno je pratiti aktuelne vrijednosti, propisane pragove upozorenja i zvanična obavještenja nadležnih službi.
