Evropa ulazi u predstojeću zimu sa znatno manjim zalihama prirodnog gasa nego prethodnih godina, što otvara pitanje sigurnosti snabdijevanja i mogućeg rasta cijena. Situacija je posebno značajna za Bosnu i Hercegovinu, koja nema vlastita skladišta prirodnog gasa i u potpunosti zavisi od uvoza ovog energenta.
Prema podacima Evropske mreže operatera transportnih sistema gasa (ENTSOG), evropska podzemna skladišta 1. oktobra bila su popunjena približno 72 posto, što je znatno ispod nivoa kojem Evropska unija teži pred početak zime.
Iako evropski gasni sistem raspolaže kapacitetima za zadovoljavanje potražnje, stručnjaci upozoravaju da su potrebni stalno praćenje situacije i osiguravanje dovoljnih količina uvoznog gasa.
Dodatni pritisak stvaraju nestabilnosti na globalnom tržištu energenata, posebno zbog sukoba na Bliskom istoku i poremećaja u isporukama tečnog prirodnog gasa.
Bosna i Hercegovina nema vlastita skladišta gasa
Za razliku od brojnih evropskih država, Bosna i Hercegovina nema podzemna skladišta u kojima bi mogla čuvati značajnije količine prirodnog gasa za slučaj prekida isporuke.
Prema izvještajima Energetske zajednice, BiH je među državama koje moraju osiguravati pristup rezervama gasa u inostranstvu, u količinama koje odgovaraju najmanje 15 posto prosječne godišnje potrošnje tokom prethodnih pet godina.
Dodatni problem predstavlja nedovoljno razvijena gasna infrastruktura. Bosna i Hercegovina trenutno koristi jedan međunarodni ulazni pravac iz Srbije, preko kojeg se doprema prirodni gas.
Gas koji koristi BiH uglavnom je ruskog porijekla, a isporučuje se preko sistema Turskog toka i regionalnih transportnih gasovoda.
Takva zavisnost znači da bi eventualni poremećaji u transportu ili isporuci mogli utjecati na domaće tržište, posebno tokom zimskih mjeseci kada potrošnja raste.
Cijena gasa u Federaciji BiH već je povećana
Građani Federacije BiH tokom ove godine već su se suočili s rastom cijene prirodnog gasa na veleprodajnom tržištu.
Vlada Federacije BiH je u julu dala saglasnost na povećanje veleprodajne cijene za 14,42 posto, odnosno sa 865,40 na 990,19 KM za 1.000 standardnih kubnih metara gasa, bez PDV-a.
Novo povećanje uslijedilo je nakon što je dobavljač Gazprom Export korigovao nabavnu cijenu, pozivajući se na kretanja na svjetskom tržištu gasa i nafte, kao i geopolitičke okolnosti.
To je bilo drugo povećanje tokom godine. U aprilu je veleprodajna cijena povećana za 4,59 posto, dok je u januaru iznosila 827,42 KM za 1.000 kubnih metara.
Ove promjene ne znače automatski jednako povećanje računa za domaćinstva, jer konačne cijene zavise od distributera, mrežnih troškova i odluka nadležnih institucija.
Prijeti li novo poskupljenje gasa tokom zime?
Rast cijena na evropskom tržištu može predstavljati dodatni pritisak na troškove uvoza prirodnog gasa u Bosnu i Hercegovinu.
Međutim, cijena koju plaćaju domaći kupci ne zavisi neposredno od svakodnevnih promjena na evropskim berzama. Energoinvest je ranije pojasnio da se nabavna cijena gasa formira kvartalno, prema unaprijed definisanim ugovornim parametrima.
To znači da se nagle promjene na međunarodnom tržištu ne moraju odmah prenijeti na domaće račune, ali mogu utjecati na naredne obračunske periode.
Za sada nema potvrđene odluke o novom povećanju cijene prirodnog gasa za domaćinstva u Federaciji BiH zbog aktuelnog smanjenja evropskih zaliha.
Šta bi nestašica gasa značila za građane BiH?
Eventualni ozbiljniji poremećaji u isporukama najprije bi otvorili pitanje kontinuiteta snabdijevanja distributivnih kompanija, industrijskih potrošača i sistema grijanja koji koriste prirodni gas.
Povećanje nabavne cijene moglo bi dodatno opteretiti troškove poslovanja i grijanja, posebno u sredinama u kojima je ovaj energent jedan od glavnih izvora toplote.
Ipak, niže zalihe u evropskim skladištima same po sebi ne znače da će doći do prekida isporuka u Bosni i Hercegovini.
Važan faktor bit će vremenske prilike tokom zime, jer duži periodi izrazito niskih temperatura povećavaju potrošnju, a samim tim i pritisak na transportnu infrastrukturu.
Dugoročnu sigurnost snabdijevanja BiH mogla bi povećati izgradnja novih gasnih interkonekcija, među kojima je i Južna interkonekcija s Hrvatskom, zamišljena kao alternativni pravac nabavke prirodnog gasa.
