Predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović govorio je o svojoj kandidaturi za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, radu stranaka Trojke i mogućim odnosima među političkim partijama nakon izbora.
U intervjuu za mostarski Dnevni list Izetbegović je kazao da kandidaturu nije sam najavio, nego da ga je za tu poziciju predložilo rukovodstvo SDA.
Kako je naveo, jednoglasna podrška stranke i stanje u Bosni i Hercegovini obavezali su ga da prihvati kandidaturu. Poručio je da SDA građanima nudi pokretanje procesa koji su zaustavljeni i efikasnije rješavanje problema.
Govoreći o radu aktuelne vlasti, Izetbegović je ocijenio da je Trojka napravila ozbiljnu političku grešku odnosom prema SNSD-u i HDZ-u BiH.
Prema njegovim riječima, stranke Trojke su, u pokušaju da osiguraju saradnju s ovim partnerima, prepustile važne pozicije i sektore na državnom i federalnom nivou. Izetbegović tvrdi da su time SNSD-u i HDZ-u date poluge političke dominacije, dok su na pojedine funkcije imenovani kadrovi koji nisu odgovorili zadatku.
Izrazio je očekivanje da će birači na narednim izborima prepoznati posljedice takve politike i ponovo pružiti veću podršku SDA.
Kada je riječ o mogućim postizbornim koalicijama, Izetbegović je poručio da će njihov sastav zavisiti od odnosa snaga u parlamentima, posebno u domovima naroda.
Naglasio je da se vlast mora formirati sa strankama koje mogu osigurati dovoljan broj glasova, bez obzira na političke želje pojedinih aktera. Prema njegovom mišljenju, u ovom trenutku najvažnije je da SDA i stranke koje su se protivile politikama Milorada Dodika i potezima Trojke ostvare bolji izborni rezultat.
Izetbegović je kazao da nema direktnu komunikaciju s liderima Trojke, ali da razgovara s pojedinim članovima tih stranaka. Naveo je i da ima dobre odnose sa Željkom Komšićem, Fahrudinom Radončićem i Semirom Efendićem.
Govoreći o predsjedniku HDZ-a BiH Draganu Čoviću, Izetbegović je ocijenio da je odstupio od vlastitih principa o legitimnom predstavljanju kada je prihvatio izbor posljednjeg rukovodstva Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Pitanje izmjena Izbornog zakona BiH opisao je kao dugogodišnji i teško rješiv politički problem koji već dvije decenije izaziva turbulencije na političkoj sceni.
Izetbegović smatra da hrvatske stranke traže izmjene Ustava BiH zbog načina izbora jednog člana Predsjedništva BiH, dok bošnjački politički predstavnici zahtijevaju primjenu postojećih ustavnih odredbi pri raspodjeli rukovodećih pozicija u institucijama.
Pozivajući se na vlastite podatke, kazao je da Bošnjacima pripada 75 rukovodećih i zamjeničkih pozicija u upravnim organizacijama na nivou Bosne i Hercegovine, dok ih trenutno imaju 47. Prema brojkama koje je iznio, Hrvati obavljaju 51, a Srbi 52 takve funkcije.
