Tužilaštvo Bosne i Hercegovine obavijestilo je zastupnike Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH da neće provoditi istragu protiv Mladena Filipovića, šefa Predstavništva Republike Srpske u Austriji, kojeg su prijavili zbog više krivičnih djela.
Krivična prijava Tužilaštvu BiH upućena je u februaru, zbog sumnje da Filipović priprema nezavisnost Republike Srpske i lobira s ciljem realizacije tog plana. Kao dokaz je dostavljen konsultantski ugovor koji je potpisao s lobističkom kućom, a u kojem se, prema navodima iz prijave, nezavisnost RS-a navodi kao jedan od ciljeva.
Filipović je bio prijavljen za napad na ustavni poredak BiH, ugrožavanje teritorijalne cjeline, davanje nagrade ili drugih oblika koristi za trgovinu uticajem, kao i udruživanje radi činjenja krivičnih djela.
Prema dokumentu Tužilaštva BiH upućenom zastupnicima Predstavničkog doma PSBiH, naredba o nesprovođenju istrage odnosi se na krivična djela napad na ustavni poredak iz člana 156. i ugrožavanje teritorijalne cjeline iz člana 157. Krivičnog zakona BiH.
U aktu je navedeno da ne postoje osnovi sumnje da je Filipović počinio prijavljena krivična djela. Spis koji se odnosi na prijavljeno krivično djelo davanja nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem dostavljen je Republičkom javnom tužilaštvu Republike Srpske na ocjenu stvarne i mjesne nadležnosti.
Iz Tužilaštva BiH pojašnjavaju da su za postojanje krivičnih djela protiv ustavnog poretka i teritorijalne cjelovitosti BiH potrebne radnje koje podrazumijevaju upotrebu sile ili prijetnju silom, odnosno djelovanje usmjereno na nasilnu promjenu ustavnog poretka, svrgavanje najviših institucija ili ugrožavanje teritorijalnog integriteta države.
Tužilaštvo navodi da samo zaključenje ugovora, čak i kada je politički motivisano, ne stvara automatski krivičnu odgovornost po tim odredbama.
U dokumentu se dalje ističe da je u konkretnom slučaju riječ o konsultantskom ugovoru, koji je po svojoj pravnoj prirodi građanski ugovor. Ako bi takav ugovor bio suprotan Ustavu BiH ili drugim propisima, mogao bi biti ništavan u cijelosti ili djelimično, ali sam po sebi ne bi proizvodio posljedice koje ugrožavaju ustavnopravni poredak, političku stabilnost, pravnu sigurnost i funkcionisanje institucija BiH.
Na kraju se navodi da analiza sadržaja krivičnih prijava i zaključenih ugovora upućuje na mogućnost da bi eventualna obilježja krivičnih djela mogla biti cijenjena prema Krivičnom zakonu Republike Srpske, jer iz navoda prijava proizlazi da bi se moglo raditi o ugovorima s ništavnim odredbama i eventualno nezakonitom raspolaganju budžetskim sredstvima.