U Banjoj Luci danas je održana treća vanredna sjednica Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, ali ni ovog puta nije postignuta saglasnost za izmjene Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji u UIO koje se odnose na granični prelaz u Gradišci.
Na dnevnom redu sjednice našla se samo jedna tačka, Prijedlog pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji u UIO, a koji se odnosi na pitanje graničnog prelaza u Gradišci. Međutim, prijedlog ni danas nije dobio potrebnu podršku.
Protiv je bio član Upravnog odbora Zijad Krnjić, koji je poručio da prije toga treba riješiti druga otvorena pitanja, među kojima su poravnanje, povrat duga Republike Srpske prema Federaciji BiH, kao i usvajanje novih koeficijenata raspodjele prihoda.
Nakon sjednice državni ministar finansija Srđan Amidžić oštro je reagovao, poručivši da je još jednom pokazano koliko je sistem nefunkcionalan.
“Jedina dobra stvar u ovome je poruka da BiH ovakva ne može da postoji. Sastavljeni smo, a niko nas izgleda neće moći više sastaviti. U BiH ima svega osim zdravog razuma”, rekao je Amidžić.
Sličnu poruku poslala je i ministrica finansija Republike Srpske Zora Vidović, koja smatra da bi situacija bila drugačija da se radi o prelazu na području Federacije BiH.
“Da je prelaz u FBiH, bio bi davno otvoren, ovo je nevjerovatno”, rekla je Vidović.
S druge strane, Krnjić odbacuje takve ocjene i tvrdi da su kvalifikacije Amidžića i Vidović netačne, ističući da postoji veći broj važnih odluka koje čekaju rješavanje.
“Kvalifikacije Amidžića i Vidović su netačne. Postoji veliki broj važnih odluka koje čekaju. RS za prvi kvartal duguje 152 miliona KM, a u drugom će biti još više. Ovdje govorimo i o povratu PDV-a, koga nema. Predložio sam da zakažu novu sjednicu”, rekao je Krnjić.
Podsjećanja radi, Amidžić je ranije bio protiv donošenja odluke o koeficijentima za raspodjelu prihoda od PDV-a, kao i vraćanja duga Republike Srpske prema Federaciji BiH u iznosu od 120 miliona KM. Krnjić od početka insistira da je pitanje otvaranja prelaza u Gradišci manje važno od više neriješenih finansijskih i institucionalnih pitanja, te tvrdi da zbog njegovog neotvaranja domaća privreda ne trpi štetu.