Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija usvojilo je u srijedu rezoluciju kojom se najoštrije osuđuju iranski napadi na države Vijeća za saradnju u Zaljevu i Jordan, a među 135 država koje su kosponzorirale dokument nalazi se i Bosna i Hercegovina.
Rezolucija je usvojena sa 13 glasova „za“, dok su Rusija i Kina bile suzdržane. Budući da se o dokumentu nije glasalo u Generalnoj skupštini UN-a, Bosna i Hercegovina nije bila obavezna da se formalno izjašnjava, ali je ipak odlučila podržati rezoluciju kao kosponzor.
Ovaj potez otvorio je pitanje diplomatskog reciprociteta, posebno u kontekstu glasanja o Rezoluciji o genocidu u Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a. Tada su države poput Bahreina, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Omana, koje su sada među pokretačima rezolucije o osudi Irana, bile suzdržane.
S druge strane, Iran je prilikom glasanja o Rezoluciji o genocidu u Srebrenici podržao njeno usvajanje, iako su njegovi bliski saveznici Rusija i Kina bili protiv.
Na listi kosponzora rezolucije o osudi Irana nalazi se 135 država, među kojima je i Bosna i Hercegovina, dok se na tom spisku ne nalaze neke zemlje s kojima BiH ima razvijene diplomatske odnose, poput Turske i Švicarske.
Posebnu pažnju privukla je i činjenica da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić odlikovao ambasadora Ujedinjenih Arapskih Emirata pri UN-u Mohameda Abushahaba Ordenom srpske zastave drugog stepena, navodeći da nagrađuje osobe koje su „štitile Srbiju“. Povod za odlikovanje bilo je upravo glasanje o Rezoluciji o genocidu u Srebrenici, na kojem su UAE ostali suzdržani.
Ovakav slijed događaja ponovo je otvorio raspravu o tome da li se odluke Bosne i Hercegovine u međunarodnoj politici donose uz dovoljno razmatranja odnosa drugih država prema ključnim pitanjima za BiH ili se, kako pojedini analitičari smatraju, pretežno prati širi diplomatski blok bez detaljnijeg političkog vaganja.
