U jeku političkih blokada oko izgradnje južne plinske interkonekcije, izraelski biznismen Amir Kabiri u Washingtonu je potpisao memorandum o razumijevanju o dugoročnom uvozu američkog ukapljenog plina, bez učešća ili znanja bh. državnih institucija, što je otvorilo niz političkih i pravnih pitanja.
Dok je lider HDZ-a BiH Dragan Čović mjesecima usporavao projekat nove plinske konekcije insistirajući na osnivanju nove kompanije umjesto da posao vodi BH Gas, a stranke Trojke čekale stav američkih partnera, Kabiri je na energetskom samitu u SAD-u potpisao dokument sa grčkom firmom Atlantic-SEE LNG Trade o isporuci plina za mostarski Aluminij.
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković izjavio je da nije bio upoznat s Kabirijevim prisustvom u Washingtonu niti s potpisivanjem memoranduma, navodeći da je riječ o internom dokumentu između dvije privatne kompanije. On je ocijenio da takav potez nema pravno uporište jer kompanija M.T. Abraham Group, kojom upravlja Kabiri, nema dozvolu za uvoz plina u BiH, te je optužio Kabirija za, kako je rekao, obmanu partnera.
Nedugo potom reagovao je i federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić, poručivši da memorandumi o razumijevanju nisu pravno obavezujući i da ne mogu zamijeniti zakonske procedure niti dati pravo na obavljanje djelatnosti uvoza i trgovine gasom, za šta je prema važećim propisima ovlašten Energoinvest.
Političku dimenziju dodatno je pojačala reakcija predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, koji je javno čestitao Kabiriju na sporazumu, ocjenjujući ga važnim za energetsku stabilnost i regionalni razvoj. Dodikova podrška dolazi u trenutku kada se u Federaciji pokušavaju usvojiti izmjene Zakona o gasu, koje bi trebale otkloniti prepreke za realizaciju južne interkonekcije.
Analitičari i pojedini parlamentarci ukazuju da je nejasno kako je privatna kompanija iz BiH, bez formalnog mandata države, uspjela potpisati memorandum u okviru samita koji je imao podršku američke administracije, dok istovremeno državne institucije nisu zaključile slične sporazume.
Memorandum koji je Kabiri potpisao odnosi se na planiranu isporuku plina putem buduće južne interkonekcije, čija izgradnja još nije započela, niti je usvojen konačan model upravljanja tim projektom. Upravo zbog toga ostaje otvoreno pitanje da li će ovaj potez ubrzati ili dodatno zakomplikovati napore Bosne i Hercegovine da smanji zavisnost od ruskog plina i diversifikuje izvore snabdijevanja.