Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojila je mišljenje da visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nema ustavnu nadležnost da donosi zakone, a odluka je donesena tijesnom većinom glasova članova Komisije.
Mišljenje je usvojeno 13. februara sa četiri glasa za i tri protiv, a podržali su ga članovi iz Ujedinjene Srpske, SDS-a i HDZ-a. Protiv su glasali predstavnici SDP-a, SDA i Naše stranke, dok sjednici nisu prisustvovali članovi iz SDA i SNSD-a.
U obrazloženju usvojenog akta navodi se da visoki predstavnik nema ustavno ovlaštenje za donošenje zakona, te da je zbog toga dovedena u pitanje i ustavnost člana 203a Krivičnog zakona BiH, koji se odnosi na neizvršavanje odluka visokog predstavnika, kao i člana 4 Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH koji je nametnut odlukom visokog predstavnika.
Mišljenje Komisije zatražio je Ustavni sud Bosne i Hercegovine, nakon što su narodni poslanici iz Republike Srpske podnijeli zahtjev za ocjenu ustavnosti odredbi Krivičnog zakona koje je izmijenio visoki predstavnik koristeći bonska ovlaštenja. Kolegij Predstavničkog doma, koji čine Marinko Čavara, Darko Babalj i Denis Zvizdić, prethodno je odlučio da o zahtjevu Ustavnog suda raspravlja Ustavnopravna komisija.
Predsjedavajući Komisije Albin Muslić izjavio je da rezultat glasanja odražava trenutni odnos snaga u tom radnom tijelu.
„Zbog činjenice nepostojanja većine iz probosanske perspektive, došli smo do ove situacije da je bilo četiri glasa za, a tri protiv“, rekao je Muslić.
On je naglasio da mišljenje Komisije nema obavezujući karakter za Ustavni sud BiH.
„Ustavni sud će donijeti odluku na osnovu svih relevantnih činjenica, pa odluka Ustavnopravne komisije kao radnog tijela jednog doma državnog parlamenta ni na koji način ne obavezuje Ustavni sud. Mi donosimo odluke na osnovu Poslovnika, odnosno većine“, kazao je Muslić.
Dodao je da Komisija ima posebnu ulogu u zakonodavnom postupku, ali ne i u odnosu prema Ustavnom sudu.
„Komisija ima specifičan položaj kod donošenja zakona, mi možemo da zaustavimo donošenje zakona ako imamo dva negativna mišljenja. U ovim drugim stvarima, naročito prema Ustavnom sudu, nije obavezno poštovati mišljenje“, zaključio je Muslić.