Nakon što je Financial Times objavio da su članovi delegacije SNSD-a tokom nedavne posjete Sjedinjenim Američkim Državama dijelili pamflet pod nazivom “Sukob civilizacija u Bosni i Hercegovini”, portal Raport objavio je analizu sadržaja tog materijala i ocijenio da je riječ o politički motivisanoj propagandi usmjerenoj na oblikovanje međunarodne percepcije prilika u BiH.
Prema navodima Financial Timesa, pamflet su dijelili članovi delegacije SNSD-a Milorad Dodik, Željka Cvijanović i Ana Trišić-Babić, a dokument se tematski oslanja na teoriju američkog profesora Samuela Huntingtona iz knjige “Sukob civilizacija i ponovno uspostavljanje svjetskog poretka” iz 1996. godine, u kojoj se globalni sukobi tumače kao civilizacijski i kulturni.
Raport navodi da je Huntingtonova teorija i ranije bila predmet oštrih kritika u akademskim krugovima, uz ocjene da pojednostavljuje kompleksne političke procese i može poslužiti kao okvir za opravdavanje podjela.
U tekstu se tvrdi da se kroz sporni pamflet aktuelna politička kriza u Bosni i Hercegovini pokušava predstaviti kao civilizacijski sukob između muslimana i kršćana, što se ocjenjuje kao “neistinito, opasno i manipulativno”.
“Razlika je što je u aktuelnoj situaciji prevashodni cilj Milorada Dodika i SNSD-a da oblikuju međunarodnu percepciju u kojoj Bošnjaci predstavljaju prijetnju i u kojoj zajednički život kršćana i muslimana navodno nije moguć”, navodi Raport.
U analizi se dodaje da se takvom retorikom, kako tvrde, Bošnjaci nastoje prikazati kao sigurnosni i politički problem, dok se politički zahtjevi tog naroda predstavljaju kao prijetnja stabilnosti.
“Ovakvim manipulacijama ne samo da se urušava istina o BiH, nego se namjerno stvara klima straha i netrpeljivosti, a međunarodna javnost se vodi u pogrešan zaključak o stvarnoj situaciji u zemlji”, istaknuto je.
Raport ocjenjuje da se kroz narativ o “sukobu civilizacija” pokušavaju opravdati političke blokade i secesionističke težnje, te upozorava da takav pristup može imati dugoročne posljedice po stabilnost i međunarodni položaj države.
U tekstu je upućen i poziv domaćim institucijama, akademskoj zajednici i civilnom društvu da se aktivnije uključe u, kako je navedeno, osporavanje spornih narativa i propagandnih konstrukcija koje se plasiraju u međunarodnom prostoru.