U vrijeme globalnih finansijskih nestabilnosti i rizičnih ulaganja, građani Bosne i Hercegovine i dalje domaće banke vide kao najsigurniju opciju za čuvanje novca. Visok nivo povjerenja u bankarski sektor rezultat je činjenice da su banke u BiH pokazale otpornost na vanjske krize i ekonomske šokove, što potvrđuju i najnoviji podaci o rastu štednje.
Prema dostupnim pokazateljima, koje objavljuje Večernji list BiH, građani BiH su u samo godinu dana u bankama ostavili dodatne dvije milijarde konvertibilnih maraka. Stručnjaci ocjenjuju da domaći bankarski sektor, kada je riječ o likvidnosti i kapitalu, pokazuje stabilnost, dok u uslovima globalnih ekonomskih neizvjesnosti građani prioritet daju sigurnosti i dostupnosti novca.
Struktura štednje građana
Prema izvještaju Centralne banke Bosne i Hercegovine, ukupni depoziti domaćih sektora na kraju novembra 2025. godine iznosili su 36,79 milijardi KM. U odnosu na prethodni mjesec, depoziti su povećani za 210,3 miliona KM, odnosno 0,6 posto.
Najveći mjesečni rast zabilježen je kod sektora stanovništva, gdje su depoziti porasli za 175,8 miliona KM (0,9 posto). Depoziti privatnih preduzeća povećani su za 5,3 miliona KM (0,1 posto), nefinansijskih javnih preduzeća za 19,1 milion KM (1 posto), dok su depoziti ostalih domaćih sektora porasli za 72,6 miliona KM (3,5 posto). Istovremeno, depoziti vladinih institucija smanjeni su za 62,5 miliona KM (1,3 posto).
U strukturi depozita stanovništva, najveći udio imaju transakcijski računi sa 49,5 posto, koji su na mjesečnom nivou porasli za 1,3 posto. Slijede oročeni depoziti sa 30,2 posto udjela, koji su povećani za 0,7 posto, dok depoziti po viđenju čine 20,3 posto i bilježe rast od 0,4 posto.
Snažan godišnji rast depozita
Na godišnjem nivou, ukupni depoziti u novembru 2025. godine zabilježili su rast od 10,6 posto, što u apsolutnom iznosu predstavlja povećanje od 3,53 milijarde KM. Najveći rast zabilježen je kod stanovništva – čak 2,03 milijarde KM ili 11,8 posto više nego godinu ranije.
U okviru tog rasta, transakcijski računi porasli su za 16,8 posto, depoziti po viđenju za 6,2 posto, dok su oročeni depoziti povećani za 8 posto. Rast štednje zabilježen je i kod drugih sektora – depoziti privatnih preduzeća porasli su za 636 miliona KM (8 posto), vladinih institucija za 601,4 miliona KM (14,2 posto), nefinansijskih javnih preduzeća za 47,4 miliona KM (2,4 posto), dok su depoziti ostalih domaćih sektora povećani za 212,1 milion KM (11 posto).
Kada se posmatra ukupna struktura depozita, ubjedljivo prvo mjesto zauzima štednja stanovništva, koja je krajem novembra iznosila 19 milijardi i 267 miliona KM. Slijede depoziti privatnih preduzeća u iznosu od 8,55 milijardi KM, zatim depoziti vladinih institucija sa 4,84 milijarde KM. Javna preduzeća su u bankama imala gotovo dvije milijarde KM, dok su ostali domaći sektori raspolagali sa 2,14 milijardi KM.
Alternativna ulaganja: nekretnine i zlato
Iako banke ostaju prvi izbor kada je riječ o čuvanju novca, dio građana BiH odlučuje se i na rizičnije, ali potencijalno isplativije oblike ulaganja, poput nekretnina. Kontinuirani rast cijena kvadrata potvrđuje postojanje snažne potražnje i širenje nekretninskog tržišta.
U vremenima geopolitičkih kriza, dodatnu pažnju privlači i investicijsko zlato. Prema podacima specijaliziranih finansijskih institucija, cijena jednog grama zlata sredinom sedmice iznosila je oko 148,87 eura. Istovremeno, važnu ulogu u očuvanju monetarne stabilnosti ima i monetarno zlato u vlasništvu države.
Posljednji izvještaj Centralne banke BiH pokazuje da je vrijednost monetarnog zlata na kraju decembra 2025. godine iznosila 804,6 miliona KM, što predstavlja rast u odnosu na prethodni mjesec, kada je ta vrijednost iznosila 799,2 miliona KM.