Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH, ponovo je izazvala reakcije nakon javnih poruka u kojima institucije države naziva “zajedničkim”, terminom koji je, prema navodima pravnih stručnjaka, problematičan u ustavnom smislu. Nakon što je prisustvovala božićnom prijemu u kasarni Kozara u Banjoj Luci, Cvijanović je zahvalila zaposlenima iz RS u Ministarstvu odbrane i Oružanim snagama BiH, uz poruku da u okviru “zajedičkih institucija” čuvaju mir i tradiciju. “Zahvalnost ljudima iz Republike Srpske u Ministarstvu odbrane i Oružanim snagama BiH koji u okviru zajedičkih institucija čuvaju mir i tradiciju našeg naroda”, poručila je.
Sličan narativ Cvijanović je imala i ranije, 4. decembra 2025. godine, kada je u objavi optužila “bošnjački kadar u zajedničkim institucijama” za blokade infrastrukturnih i energetskih projekata, te navela da Sarajevo, kako je rekla, drži BiH u izolaciji. “Bošnjački kadar u zajedničkim institucijama ponovo blokira povezivanje i razvoj”, poručila je tada, navodeći i primjer mosta Bratoljub, te projekte koji se odnose na saradnju Srbije i Republike Srpske. U istoj objavi pozvala je da “izađu i objasne svojim privrednicima, prevoznicima i građanima zbog čega i u čijem interesu to rade”.
Profesor ustavnog prava Davor Trlin navodi da nepoštovanje obavezujućih odluka Ustavnog suda BiH, kao i korištenje terminologije koja dovodi u pitanje ustavni poredak, nije pitanje političke retorike nego pravnih posljedica. “Nepoštovanje obvezujućih odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine od strane vlasti Republike Srpske nije puki politički nesporazum, već direktno kršenje članova III/3(b) i VI.4. Ustava i ugrožavanje ustavnog poretka cijele države”, kaže Trlin.
On dodatno naglašava da Ustav BiH ne poznaje termin “zajedničke institucije”, već isključivo “institucije Bosne i Hercegovine”, te da je Ustavni sud u pojedinim odlukama problematizirao takvu formulaciju. Po Trlinovom tumačenju, upotreba izraza “zajedničke” sugerira da su državne institucije privremene ili “dijeljene”, što može podrivati obavezu entiteta da ih priznaju kao centralne i otvarati prostor za tumačenja da je BiH konfederacija ili unija, a ne država. “Upotreba ovog termina u javnim izjavama, kao što je slučaj Cvijanovićeve, nije samo retorički alat, već podriva ustavnu obvezu i može se tumačiti kao poticanje na nepoštovanje”, upozorava Trlin.
Kao moguće posljedice navodi automatsko stavljanje neustavnih akata van snage, krivične postupke po članu 239. Krivičnog zakona BiH, te mogućnost intervencija visokog predstavnika i međunarodnih sankcija. “Reagirati mora prije svega Tužilaštvo BiH, jer je riječ o krivičnom djelu, a ne samo političkom stavu”, navodi Trlin, dodajući da se u praksi taj mehanizam rijetko koristi, jer, kako tvrdi, nema političke volje da se procesuiraju najviši zvaničnici.
U tekstu se podsjeća i da Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, često koristi sličnu terminologiju, poput “državne zajednice” i “zajedničkih institucija”, te da je ranije javno govorio o inicijativama koje se tumače kao pokušaji da se nadležnosti i ustavni poredak države stave u drugi plan u odnosu na entitetske akte. Navodi se i da je Dodik ranije pozivao zaposlene u državnim institucijama da napuste radna mjesta i pređu u institucije RS, uz optužbe na račun onih koji ostanu.
U cijelom slučaju, fokus kritika je na tome da ovakve poruke dolaze od osobe koja je na jednoj od najviših državnih funkcija, zbog čega se svaka javna izjava posebno analizira, dok se u tekstu ističe i pitanje reakcije nadležnih institucija, prvenstveno Tužilaštva BiH.