Govoreći o ponovljenim prijevremenim izborima za predsjednika RS zakazanim za 8. februar, Branko Blanuša tvrdi da opozicija nije imala dovoljno mehanizama da spriječi izborne nepravilnosti. U intervjuu za Federalnu TV kaže da je nadzor nad biračkim mjestima bio ograničen pravilima koja su, prema njegovom tumačenju, otežavala stvarnu kontrolu procesa.
Blanuša navodi da su politički subjekti imali pravo na samo jednog posmatrača uz po jednog člana biračkog odbora, što je, kako tvrdi, u sredinama gdje su bilježene ozbiljne zloupotrebe, poput Doboja, Zvornika i Laktaša, bilo nedovoljno. Dodaje i da su preostali članovi biračkih odbora formalno vođeni kao nezavisni, ali da su u praksi, prema njegovim riječima, bili bliski SNSD-u.
U tom kontekstu iznosi i konkretan problem sa identifikacijom birača, tvrdeći da članovi biračkih odbora nisu mogli provjeriti da li osoba koja glasa zaista odgovara potpisu u biračkom spisku. “Naš član biračkog odbora nije imao mogućnost da tokom identifikacije birača provjeri da li je osoba koja glasa zaista ona koja se potpisala u birački spisak. U takvim uslovima biračka volja se nije mogla zaštititi”, rekao je Blanuša.
Iako iz SNSD-a poručuju da imaju sigurnu prednost, Blanuša ne iznosi precizne prognoze, ali kaže da vjeruje u drugačiji rasplet nego što se očekivalo na početku. “Na početku izbora mnogi su me smatrali potpunim autsajderom. Međutim, pokazalo se da to baš i nije tako. Ja sam optimista i vidjet ćemo na kraju kakav će biti ishod”, poručio je.
Govoreći o odnosima sa Srbijom, ističe da SDS zagovara institucionalnu saradnju, kroz posebne i paralelne veze zasnovane na ekonomiji, kulturi i drugim oblastima, a ne na ličnim odnosima političkih lidera. Kao sredinu u kojoj bi opoziciona pobjeda imala posebnu simboliku, izdvaja Laktaše, koje opisuje kao dugogodišnje uporište SNSD-a. “Volio bih da ostvarimo dobar rezultat u Laktašima. To se uvijek smatra bastionom SNSD-a i sredinom iz koje je ta stranka izrasla”, rekao je.
Osvrćući se na obilježavanje 9. januara, Blanuša kaže da taj datum doživljava kao historijski trenutak formiranja RS 1992. godine, ali smatra da se pitanje obilježavanja može riješiti unutar ustavnog okvira BiH, uz kompromis koji bi bio u skladu sa Ustavom. Govoreći o odlasku sa ceremonije otvaranja centralnog spomenika poginulim borcima VRS u Banjoj Luci, navodi da je otišao tokom obraćanja predsjednika SNSD-a, jer smatra da on nema institucionalni legitimitet da govori na takvom događaju. “Bio sam prisutan gotovo sve vrijeme, ali sam otišao kada je govorio predsjednik SNSD-a. On nema nikakvu institucionalnu funkciju da bi govorio na toj ceremoniji. Ako on govori, onda su trebali govoriti i predsjednici svih drugih stranaka”, dodao je.
Blanuša ocjenjuje da je SNSD snažno personaliziran i vezan za Milorada Dodika, te da bi njegov odlazak značajno oslabio stranku. Kaže da opozicija želi pokrenuti promjene već sada, dok ključnu smjenu vlasti vidi na općim izborima 2026. godine.
Posebno se osvrnuo na ekonomsku situaciju u RS, ocjenjujući je veoma ozbiljnom. Kao jedan od pokazatelja navodi niske plate i penzije, uz tvrdnju da je sa prosječnom penzijom oko 650 KM teško obezbijediti dostojan život. Upozorava i na zaduženost, ističući odnos planiranih novih zaduženja i obaveza koje stižu na naplatu. “Planirano zaduženje je oko 1,7 milijardi maraka, dok na naplatu dolazi oko 1,6 milijardi. To jasno pokazuje koliko je situacija alarmantna”, rekao je Blanuša za Federalnu TV.
Kada je riječ o općim izborima 2026. godine, Blanuša naglašava da opozicija nema alternativu zajedničkom nastupu, uz dogovor o zajedničkim kandidatima za predsjednika RS i srpskog člana Predsjedništva BiH. Za vlastitu kandidaturu kaže da poštuje odluke organa SDS-a, ali ostavlja prostor za razgovore sa ostalim opozicionim strankama.