Vršilac dužnosti predsjednice entiteta RS Ana Trišić Babić poručila je da se Republika Srpska ni pod kojim uslovima ne može odreći 9. januara, kojeg je Ustavni sud Bosne i Hercegovine u dva navrata proglasio neustavnim, naglašavajući da je riječ o historijskoj činjenici i datumu duboko “ukorijenjenom u identitet srpskog naroda”. U intervjuu za Glas Srpske istakla je da pokušaji zabrana i brisanja sjećanja nisu uspijevali ni u mnogo represivnijim sistemima, te da neće uspjeti ni danas.
„Republika Srpska se ni pod kojim uslovima ne može odreći 9. januara. Ne možete se odreći nečega što se dogodilo i što je istorijska činjenica. Kako ćete Srbima, u čijim je srcima 9. januar duboko važan, oduzeti pravo da ga obilježavaju? Ne možete“, kazala je Trišić Babić.
Govoreći o značaju tog datuma, navela je da 9. januar za Srbe nema isključivo političko značenje, već i duboku vjersku i istorijsku dimenziju, jer se obilježava kao dan Svetog Stefana, prvomučenika među hrišćanima, krsne slave dinastije Nemanjić, ali i kralja Tvrtka Kotromanića. Prema njenim riječima, riječ je o temelju srpskog identiteta u BiH koji je stariji od savremenih političkih odluka i koji se ne može poništiti administrativnim zabranama.
U osvrtu na svoju ulogu vršioca dužnosti predsjednika Srpske, Trišić Babić navodi da imenovanje nije doživjela kao ličnu ambiciju, već kao dio odgovornosti unutar političkog tima koji je godinama formirao Milorad Dodik. Istakla je da je preuzimanje funkcije došlo u trenutku snažnih političkih i pravosudnih pritisaka, kada je, kako kaže, bilo ključno očuvati stabilnost institucija i kontinuitet politike Republike Srpske.
Komentarišući odluke Centralne izborne komisije BiH, ocijenila je da one nisu izolovan slučaj, već dio šireg političkog kontinuiteta usmjerenog ka slabljenju Republike Srpske i njenog izbornog sistema. Smatra da je cilj takvih poteza izazivanje političke krize, ali i da su građani pokazali dovoljno političke zrelosti da na to ne nasjednu.
Govoreći o međunarodnoj poziciji Republike Srpske, Trišić Babić je navela da se Srpska opredijelila za politiku, kako je rekla, zdravog razuma, zadržavajući dosljednost sopstvenim principima u vremenu velikih globalnih previranja. Naglasila je da Srpska danas ima razvijen dijalog sa relevantnim političkim akterima na regionalnom, evropskom i globalnom nivou.
O odnosima sa velikim silama, poručila je da Republika Srpska ne bira strane između SAD i Rusije, već vodi politiku zasnovanu na sopstvenim interesima, uz očuvanje dejtonskih prava. Posebno je istakla da bez dogovora ključnih globalnih aktera nema ni trajne stabilnosti, ni u svijetu ni na zapadnom Balkanu.
Kada je riječ o ulozi OHR-a, Trišić Babić smatra da taj mehanizam odavno nema svrhu, te da BiH može funkcionisati isključivo na dogovoru demokratski izabranih predstavnika tri konstitutivna naroda. Kao osnov tog dogovora navela je Dejtonski mirovni sporazum, koji vidi kao dovoljan i neophodan okvir za stabilnu i mirnu BiH, naglašavajući da je Republika Srpska, uprkos pritiscima, ostala privržena miru i institucionalnim rješenjima.