Početak sjednice Evropskog vijeća, koja je jučer počela u Briselu, prema ocjenama izvora bliskih institucijama Evropske unije, označio je i kraj realnih nada da će Bosna i Hercegovina tokom 2025. godine napraviti značajan iskorak na evropskom putu. Kako navode sagovornici portala Klix.ba, postoji ozbiljna bojazan da je izgubljena i naredna godina, te da bi se povratak na ozbiljniji evropski kolosijek mogao desiti tek u martu 2027. godine.
Prema informacijama do kojih su došli izvori upoznati s razgovorima zvaničnika EU u BiH, 2025. godina je bila posljednja realna prilika da BiH ispuni minimum političkih uslova za otvaranje pristupnih pregovora. Kao ključni razlog za ovakvu procjenu navodi se činjenica da je 2026. godina izborna, s obzirom na to da se tada održavaju Opći izbori u Bosni i Hercegovini.
Izborna godina, kako ističu sagovornici, u pravilu znači ulazak u dugotrajnu predizbornu kampanju, bilo formalnu ili neformalnu, praćenu pojačanim političkim tenzijama i blokadama. U takvom ambijentu gotovo je nemoguće očekivati usvajanje ključnih reformskih zakona koji su nužni za napredak BiH prema punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.
Dodatni problem predstavlja i period nakon izbora, jer se mjesecima čeka potvrda izbornih rezultata, njihova puna implementacija, kao i formiranje vlasti na državnom nivou. Upravo zbog toga izvori iz Brisela kao realan rok za nastavak evropskih procesa spominju mart 2027. godine.
Sjednica Evropskog vijeća, koje okuplja lidere država članica EU, bila je, prema ocjenama sagovornika, idealna prilika da Bosna i Hercegovina pokaže sposobnost ispunjavanja obaveza koje dolaze iz Brisela. Posebno jer su pred domaćim institucijama bila svega dva zakona i osnivanje Ureda glavnog pregovarača, zahtjevi koji se, u poređenju s ranijim uslovima, smatraju relativno jednostavnim.
Da je BiH uspjela ispuniti ove obaveze prije samita u Briselu, izvještaj Evropskog vijeća, u čiji nacrt je Klix.ba imao uvid, bio bi pozitivan, a Bosna i Hercegovina bi, prema procjenama, već otvorila pristupne pregovore s Evropskom unijom.
Situaciju dodatno otežava činjenica da su, prema navodima izvora iz Brisela, institucije EU bile spremne prihvatiti čak i usvajanje evropskih zakona samo na nivou Vijeća ministara BiH kao dovoljan signal napretka za otvaranje pregovora. Time su, kako se ocjenjuje, uslovi dodatno pojednostavljeni, ali ni na takav pristup domaći politički akteri nisu odgovorili.
Iako postoji mogućnost da se sporni zakoni u narednom periodu nađu pred Parlamentarnom skupštinom BiH, njihovo usvajanje ostaje neizvjesno zbog višemjesečnih blokada u Domu naroda, koje predvode SNSD i HDZ.
Bosna i Hercegovina tako u izbornu 2026. godinu ulazi s izgubljenom, možda i najboljom šansom koju je do sada dobila od Brisela. Očekivati da će tokom naredne godine biti ostvaren konkretan napredak ili da će se otvoriti nova slična prilika, prema ocjenama sagovornika iz EU, gotovo je nemoguće.
