Izjave glasnogovornika SNSD-a Radovana Kovačevića, u kojima je uporedio Adolfa Hitlera s prvim predsjednikom Republike Bosne i Hercegovine Alijom Izetbegovićem, izazvale su oštre reakcije i ocjene da je riječ o gruboj manipulaciji historijskim činjenicama i svjesnom vrijeđanju Bošnjaka.
Kovačević je tokom obraćanja medijima iznio tvrdnju kojom je jednog od najvećih zločinaca u svjetskoj historiji doveo u istu ravan s Alijom Izetbegovićem, a dodatnu težinu izjavi daje činjenica da je taj dio nastupa naknadno objavljen i na zvaničnoj stranici SNSD-a.
„Ni Adolf Hitler nije osuđen ni pred jednim sudom, ni Alija Izetbegović nije osuđen ni pred jednim sudom pa ja ne mislim ništa manje da se radi o ratnim zločincima“, rekao je Kovačević.
U nastavku istupa, Kovačević je ponovio i ranije iznošene tvrdnje u vezi s događajima u Dobrovoljačkoj ulici, dovodeći u pitanje karakter napada i insistirajući na tezi da kolona JNA, koja se povlačila, nije bila legitiman vojni cilj.
„Ejup Ganić je ratni zločinac, jer kolona JNA, koja se povlačila u skladu sa sporazumom, nije bila legitiman vojni cilj“, naveo je Kovačević, a potom se upustio u raspravu s novinarima na pitanje da li se u Dobrovoljačkoj ulici dogodio zločin. „Legitiman vojni cilj ljudi koji su se povlačili u skladu sa sporazumom, i to je legitiman vojni cilj?“, rekao je.
Izjave Radovana Kovačevića uklapaju se u širi obrazac javnih nastupa pojedinih funkcionera SNSD-a, u kojima se ratna historija i teške kvalifikacije koriste za podizanje tenzija i vrijeđanje drugih naroda u Bosni i Hercegovini. U posljednje vrijeme zabilježeni su i drugi primjeri, poput slanja nacističkog šljema visokom predstavniku Christianu Schmidtu ili ranijih uvredljivih izjava Milorada Dodika usmjerenih prema Bošnjacima i Sarajevu, sve iz “kuhinje SNSD-a”.
Dio javnosti ovakve istupe tumači i kao pokušaj skretanja pažnje sa stvarnih problema u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska, uključujući ekonomske teškoće, rast zaduženja i političku izolaciju. Umjesto suočavanja s tim pitanjima, zapaljiva retorika i revizionističke interpretacije prošlosti ponovo se koriste kao sredstvo političke mobilizacije i izazivanja podjela u Bosni i Hercegovini.
