Najnoviji prijedlog Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine da se minimalna plaća u Federaciji BiH od 2026. godine veže za 70 posto prosječne plaće ponovo je otvorio raspravu o tome kako bi najniža primanja radnika trebala biti određena.
Prema trenutnim podacima, ovaj model bi minimalac podigao na oko 1.120 KM, što sindikati vide kao realniji i, kako navode, pravedniji način da se zaštite radnici i osigura sistem u kojem minimalna plata raste u skladu s ekonomskim kretanjima.
Raniji prijedlog, prema kojem bi minimalna plaća bila određivana prema stepenu stručne spreme i kretala se između 1.200 i 1.600 KM, nije dobio potrebnu podršku. Sindikat sada naglašava da vezivanje minimalca uz prosječnu plaću predstavlja stabilniji model koji bi omogućio predvidivost i jasne mehanizme usklađivanja, umjesto jednokratnih političkih odluka.
Istovremeno, diskusija o minimalnoj plaći otvara i druga pitanja, među kojima je i način na koji se reformske mjere uvode u privredu. Otvaranje teme u posljednjim sedmicama kalendarske godine izaziva zabrinutost među poslodavcima, posebno u sektorima koji unaprijed ugovaraju poslove i troškove za narednu godinu. U takvim okolnostima svako povećanje minimalca dolazi kao iznenadni udar na njihove planirane izdatke, što može dodatno opteretiti firme koje rade s niskim profitnim maržama.
Sindikat, s druge strane, poručuje da bi svako odgađanje reforme značilo nastavak prakse u kojoj najniže plaće zaostaju za rastom troškova života, dok radnici s minimalnim primanjima ostaju u sve težem položaju. Prema njihovom mišljenju, vezivanje minimalne plate uz prosjek prvi je korak ka uspostavljanju pravednijeg odnosa između rada i zarade, ali i ka unapređenju dostojanstva radnika u Federaciji BiH.
Očekuje se da će pregovori i dalje biti zahtjevni, a konačna odluka o načinu određivanja minimalne plaće za 2026. godinu imat će značajan utjecaj i na radnike i na poslodavce, ali i na ukupnu stabilnost tržišta rada u Federaciji BiH.