Prema analizi platforme Plata.ba, koja podatke o primanjima prikuplja direktno od zaposlenih u BiH, prosječna plata u 2025. godini porasla je za 9 posto, što oslikava nastavak uzlaznog trenda na tržištu rada i istovremeno otvara pitanje koliko rast plata prati povećanje troškova života. Najveći pomaci zabilježeni su u komercijalnim, finansijskim i uslužnim djelatnostima, gdje je prosječna neto plata u periodu januar–novembar dostigla 1.772,11 KM, dok je prošle godine iznosila 1.632,51 KM.
Platforma bilježi da su najizraženiji skokovi primanja ostvareni u oglašavanju i istraživanju tržišta, sektoru rudarstva i finansijskom savjetovanju, ali i u pojedinim tradicionalnim industrijama, što ukazuje da rast nije ograničen samo na visoko specijalizirane poslove. Stabilno povećanje plata prisutno je u maloprodaji, tekstilnoj i prehrambenoj industriji, proizvodnji i logistici.
Rast plata vidljiv je u oba entiteta, ali uz različite naglaske. U Federaciji BiH najviše su rasle plate u finansijskim uslugama, trgovini, tekstilu, hotelijerstvu i ugostiteljstvu, dok Republika Srpska prednjači u telekomunikacijama, metaloprerađivačkoj industriji, hemijskoj i farmaceutskoj proizvodnji te logistici. Podaci pokazuju da entiteti prate trendove koji odgovaraju njihovoj ekonomskoj strukturi.
Primjetni su i rodni trendovi, jer žene bilježe rast prosječne plate od 10 posto, dok je kod muškaraca rast 7,64 posto. Ipak, uprkos bržem rastu, muškarci i dalje u prosjeku zarađuju 13,48 posto više, što potvrđuje da jaz i dalje postoji, posebno u sektorima s dominacijom nižih i srednjih pozicija.
Utjecaj povećanja minimalne plate posebno je vidljiv u FBiH, gdje je podizanje najniže plate na 1.000 KM značajno podiglo primanja radnika u uslugama, maloprodaji i proizvodnji. U RS-u je uveden model diferencirane minimalne plate po stručnoj spremi, što štiti kvalifikovanije radnike, ali ima umjereniji efekt na ukupni prosjek.
Iako rast plata djeluje ohrabrujuće, realna vrijednost ovog povećanja umanjena je rastom cijena hrane, stanovanja i osnovnih usluga, zbog čega se životni standard radnika nije podigao onoliko koliko statistika sugerira. Ipak, povećanja će imati utjecaja na zadržavanje radne snage i konkurentnost poslodavaca, posebno u sektorima suočenim s manjkom kadra.
Podaci Plata.ba pokazuju da tržište rada u BiH bilježi oporavak, ali da pred poslodavcima i institucijama ostaje izazov – kako dugoročno podići životni standard i uskladiti rast primanja s ekonomskim prilikama i potrebama tržišta.