Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira održat će 2. i 3. decembra redovnu sjednicu u Sarajevu, a prvom dijelu sutrašnjeg zasjedanja prisustvovat će i predsjednici klubova u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Parlamentarci će, prema nezvaničnim informacijama, dobiti priliku da iznesu svoje stavove o ključnim pitanjima evropskog puta Bosne i Hercegovine, posebno o Zakonu o sudovima i Zakonu o VSTV-u BiH, dvama zakonima čije je usvajanje neophodan uvjet za otvaranje pregovora naše zemlje s Evropskom unijom.
Na sjednici se očekuju i izjašnjenja u vezi s izborom glavnog pregovarača BiH s Evropskom unijom, temom koja je proteklih sedmica izazvala snažne političke podjele. U isto vrijeme, Vijeće ministara BiH razmatrat će sva tri pitanja koja su u ovoj fazi procesa pristupanja EU postavljena kao prioritet. Dok se dva zakona prema procjenama mogu naći pred većinom, unutar Vlade ne postoji spremnost da se o njima glasa zajedno s odlukom o formiranju ureda glavnog pregovarača, što je ranije potvrdio ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, naglašavajući da ministri stranaka Trojke neće podržati takvo objedinjavanje.
Spor se dodatno produbljuje oko toga ko treba imenovati glavnog pregovarača. Trojka smatra da taj izbor treba obaviti Predstavnički dom PSBiH, dok SNSD i HDZ BiH insistiraju da je ta nadležnost isključivo na Vijeću ministara. U međuvremenu su klubovi stranaka dostavili više prijedloga kandidata, ali se proces imenovanja privremeno usporio.
Poziv PIC-a za prisustvo sutrašnjem dijelu sjednice prihvatile su gotovo sve parlamentarne stranke, osim SNSD-a i Ujedinjene srpske, čiji su predstavnici Sanja Vulić i Milan Petković već najavili da neće doći. Prema informacijama kojima raspolaže Raport, na dvodnevnoj sjednici mogla bi se dodatno razjasniti očekivanja međunarodne zajednice u vezi s imenovanjem glavnog pregovarača i ostalim preostalim obavezama na evropskom putu.
Također se očekuje da PIC i ovoga puta izrazi punu podršku visokom predstavniku Christianu Schmidtu i njegovim ovlaštenjima prema Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma, uz ponovljeni poziv domaćim političkim akterima da ispune obaveze iz programa 5+2, uključujući i pitanje državne imovine. Ovo pitanje ostaje jedno od najspornijih u političkom prostoru BiH, budući da stranke iz Republike Srpske, uprkos odlukama Ustavnog suda BiH i činjenici da Dejton ne određuje imovinu kao entitetsku kategoriju, nastavljaju tvrditi da državna imovina pripada entitetima, čime otvaraju još jedno područje političke blokade u zemlji.