Ambasador Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim narodima Zlatko Lagumdžija u intervjuu za crnogorski list Pobjeda govorio je o aktuelnoj političkoj situaciji u BiH, posebno o mogućnostima ustavno-pravnih promjena i formiranju takozvanog trećeg entiteta. Prema njegovim riječima, takva ideja nema nikakvo realno uporište, niti se može smatrati rješenjem za bilo koji politički ili etnički problem u zemlji.
Lagumdžija je naglasio da i danas postoje političari koji sanjaju „Dejton dva“, ali da smatra kako do toga neće doći, baš kao što ni priča o trećem entitetu nema ozbiljno uporište. Tvrdi da je riječ o konceptu kojeg zagovaraju samo oni koji žele ostati na vlasti i održavati koruptivne sisteme na teret vlastitog naroda.
U tom kontekstu osvrnuo se i na višegodišnje prijetnje predsjednika SNSD-a Milorada Dodika o secesiji, poručivši da je i ta politika imala isti cilj – sopstveni opstanak i izbjegavanje odgovornosti. Prema njegovoj ocjeni, članstvo Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji biće trenutak kada će takvi političari završiti „onako kako zaslužuju – kao osuđeni kriminalci“.
Govoreći o tvrdnjama da bi treći entitet bio koristan za Hrvate u BiH, Lagumdžija je podsjetio na rezultate koje je Hrvatska ostvarila potpisivanjem Dejtonskog sporazuma. Ističe da je pokojni hrvatski predsjednik Franjo Tuđman dobio „polovinu Federacije kroz polovinu vlasti u njoj, kao i trećinu vlasti na nivou države“, te da bi formiranje trećeg entiteta, upropašteno smanjenjem teritorije, Hrvatima donijelo manje, a ne više.
Naglasio je da nije protiv trećeg entiteta zbog protivljenja Hrvatima, već zato što ne vjeruje da na Balkanu mogu opstati stabilna, prosperitetna i mirna društva koja su vještački podijeljena i segregirana. U regiji u kojoj su počinjeni teški ratni zločini, uključujući genocid u Srebrenici, smatra da je podjela put ka novim problemima, a ne rješenjima.
Lagumdžija je govorio i o konceptu koji naziva „drugim entitetom“, objašnjavajući da, ako bi prvi bio „Miletov“, a treći „Draganov“, postavlja se pitanje da li bi drugi bio „Bakirov entitet“. Jasno je poručio da se i takvom modelu protivi, ističući da stvaranje ekskluzivnog „bošnjakistana“ predstavlja opasnost po same Bošnjake i pokušaj da se jedan evropski narod prikaže kao nešto suprotno evropskim vrijednostima.
U završnom dijelu intervjua Lagumdžija je ocijenio da su Milorad Dodik i predsjednik HDZ-a Dragan Čović međusobno vezani velikodržavnim projektima koji su izvan zakona. Dodaje da su pravi motivi njihovog političkog savezništva zapravo poslovni interesi, dok se nacionalna retorika koristi kao paravan za djelovanje koje ima za cilj ličnu korist, a ne dobrobit naroda koje nominalno predstavljaju, piše Pobjeda.