Nakon što je vladajuća koalicija u Republici Srpskoj, predvođena SNSD-om, odlučila da za vršioca dužnosti predsjednice ovog entiteta predloži Željku Cvijanović, otvorila su se dva važna pitanja – da li je zakonski moguće da Cvijanović istovremeno obavlja funkciju člana Predsjedništva BiH i v. d. predsjednika RS-a, te zbog čega na tu poziciju nije imenovan Siniša Karan, koji je kandidat SNSD-a na predstojećim prijevremenim izborima.
Ustav Republike Srpske, kao ni Izborni zakon Bosne i Hercegovine, ne poznaju kategoriju vršioca dužnosti predsjednika entiteta, pa je ovaj potez vlasti zapravo smješten u pravnu „sivu zonu“ u kojoj Centralna izborna komisija BiH nema ovlaštenja ni da potvrdi ni da ospori ovakav mandat. Ipak, ovo nije prvi put da RS ima prelazno rješenje – slično se dogodilo 2007. godine, nakon smrti tadašnjeg predsjednika Milana Jelića, kada je funkciju privremeno obavljao Igor Radojičić sve do izbora Rajka Kuzmanovića.
Republika Srpska bez predsjednika je već više od dva mjeseca, otkako je Sud BiH pravosnažno osudio Milorada Dodika na godinu dana zatvora i zabranu političkog djelovanja u trajanju od šest godina. Iako je u početku odbacivao presudu i najavljivao da neće odstupiti s funkcije, Dodik je kasnije popustio i povukao se s mjesta predsjednika, čime je otvoren prostor za novo privremeno rješenje koje sada izaziva brojne političke i pravne dileme.