Prvi put javno dostupno poređenje: Gdje se najviše, a gdje najmanje izdvaja za novorođenčad

Kampanja “Za svako novo srce”, koju provodi Westminster fondacija za demokratiju (WFD) uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, objavila je prvu jedinstvenu bazu podataka o izdvajanjima lokalnih zajednica za rodilje i djecu u Bosni i Hercegovini.

Po prvi put na jednom mjestu dostupni su podaci o tome kako općine i gradovi u oba entiteta planiraju i isplaćuju podršku porodicama, pri čemu su otkrivene značajne razlike u pristupima i visini naknada.

Federacija BiH

Od 77 općina i gradova, njih 71 (92,2%) izdvaja određena sredstva, dok šest lokalnih zajednica (7,8%) uopće ne planira podršku za rodilje i djecu. Razlike su očite i unutar istih kantona – negdje se izdvajaju značajni iznosi, dok druge općine imaju minimalne ili simbolične naknade. U jedanaest lokalnih zajednica zaposlene majke primaju manju naknadu od nezaposlenih, a u pet općina podrška je predviđena samo za porodice sa troje i više djece. Većina naknada je jednokratna, dok tek pet lokalnih zajednica nudi višemjesečnu podršku.

Republika Srpska

Iako su rodiljne naknade centralizirano uređene na entitetskoj razini, mnoge lokalne zajednice izdvajaju i vlastita sredstva. Analiza 64 lokalne zajednice pokazuje da 16 općina i gradova nema nikakva izdvajanja za rodilje, a samo deset njih obezbjeđuje naknade za novorođenčad. U većini slučajeva podrška je jednokratna, dok svega deset općina nudi mjesečne naknade, najčešće za višečlane porodice ili nezaposlene majke.

Prvi put javnost ima uvid u stvarne razlike među lokalnim zajednicama. Ova baza podataka je važan alat za građane, zastupnike i donosioce odluka jer jasno pokazuje neujednačenosti koje stvaraju nepravdu među rodiljama, čak i unutar iste županije ili entiteta – poručili su iz WFD-a.

Detaljan pregled dostupan je na stranici www.zasvakonovosrce.ba.

Potreba za centralizacijom i jedinstvenim pravilima

Kampanja “Za svako novo srce” pokrenuta je 2024. godine s ciljem ujednačavanja naknada u Federaciji BiH i uklanjanja diskriminacije po osnovu mjesta prebivališta ili radnog statusa majke. Poseban problem, naglašavaju iz WFD-a, predstavlja decentralizirani sistem FBiH, gdje kantoni samostalno uređuju porodiljske naknade. Tako se iznosi za nezaposlene majke kreću od 400 do preko 1.300 KM, dok je u Republici Srpskoj materinski dodatak jedinstven – 406 KM.

Stručnjaci i zastupnice uključene u kampanju predlažu da zaposlene majke u FBiH dobijaju naknadu u visini najmanje 66% prethodne plaće, a da nezaposlene dobiju jedinstvenu naknadu u visini minimalne plate u FBiH. Time bi se smanjile velike razlike među kantonima i osigurala jednakost svih žena bez obzira na prebivalište.

Više na istu temu