Zabrana rada trgovina nedjeljom u Federaciji Bosne i Hercegovine, uz izuzetak Orašja, nastavlja izazivati rasprave zbog ekonomskih posljedica.
Zakon o unutrašnjoj trgovini, koji je na snazi od novembra 2024. godine, donio je zabranu nedjeljnog rada, ali je prema podacima člana Upravnog odbora UIO BiH i ekonomskog stručnjaka Zijada Krnjića, već pokazao negativne efekte za privredu FBiH.
Prema zvaničnim podacima, sektor maloprodaje u FBiH u prvom polugodištu 2025. izgubio je oko 55 miliona KM marže, dok je isti iznos ostvario sektor u Republici Srpskoj. Istovremeno, FBiH je kroz raspodjelu PDV-a primila oko 53 miliona KM manje, dok su budžeti RS-a ostvarili korist. Poseban slučaj je Orašje, koje je izuzeto iz zabrane, pa je u prvih šest mjeseci ove godine ostvarilo rast prometa od 82 posto, dok su u istom periodu pojedine općine, poput Sarajeva-Centar i Travnika, bilježile stagnaciju ili pad.
Krnjić navodi i da je broj zaposlenih u sektoru trgovine u FBiH pao sa 101.297 krajem 2024. na 99.601 u maju 2025, dok je u RS-u broj zaposlenih u istom periodu porastao za više od 600.
“Gubitak prihoda od PDV-a, pad marže trgovaca, smanjenje zaposlenosti u FBiH i istovremeno rast trgovine i zaposlenosti u RS-u, uz rast prometa u Orašju, jasno pokazuju ekonomsku štetnost zabrane rada nedjeljom u FBiH”, poručio je Krnjić za Faktor.