U periodu januar – juni 2025. godine ukupna vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine iznosila je 23,6 milijardi KM, što predstavlja rast od 4,83% u odnosu na isti period prethodne godine. Izvoz je dosegao 8,65 milijardi KM, dok je uvoz iznosio 14,95 milijardi KM. Ukupan deficit iznosi 6,3 milijardi maraka, što ukazuje na i dalje izraženu zavisnost domaće ekonomije o stranim tržištima.
„Uprkos blagom oporavku industrije, vanjski faktori poput slabije globalne potražnje i fragmentacije lanaca snabdijevanja i dalje otežavaju poziciju naše privrede. Povećani izvoz svakako je pozitivan signal, ali rast uvoza koji prati porast domaće potrošnje pokazuje koliko je struktura domaće proizvodnje i dalje ranjiva“, rekao je Slaviša Ćeranić, direktor Sektora za makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore BiH.
Evropska unija ostaje najznačajniji trgovinski partner Bosne i Hercegovine, sa udjelom od 66% u izvozu i gotovo 68% u uvozu. Istovremeno, sve više jača i razmjena unutar CEFTA-e, što pokazuje važnost regionalne saradnje. Ukupan izvoz u zemlje CEFTA-e iznosio je 1,42 milijarde KM, dok je uvoz bio 2,34 milijarde KM.
„Najveći pojedinačni problem ostaje prehrambeni sektor, gdje samo uvoz mesa stvara negativni saldo od preko 245 miliona KM. Kada tome dodamo i razmjenu pića, koja uključuje prekomjerni uvoz vode, zaslađivača i alkoholnih pića, dolazimo do 228 miliona KM deficita samo u tom segmentu. Jasno je da je domaća prehrambena industrija pod snažnim pritiskom uvoznih proizvoda“, upozorava Belma Alihodžić iz Vanjskotrgovinske komore.
Metalska i elektroindustrija ostvarile su najveći obim izvoza. Sektor mašina, aparata i uređaja izvezao je robu u vrijednosti od 2,2 milijarde KM, od čega čak 1,5 milijardi dolazi iz elektroindustrije. Automobilska industrija bilježi izvoz od 380 miliona KM, dok je namjenska industrija imala rast izvoza od 31%, dosegnuvši 311 miliona KM u prvom polugodištu.
„Suficit je ostvaren jedino u drvnoj industriji, gdje zajedno s namještajem i grafičkom industrijom iznosi 590 miliona KM. Tu su, uz tekstilnu i IT industriju, naše najveće šanse za stvaranje proizvoda sa višom dodanom vrijednošću“, istakla je Alihodžić.
Za naredne mjesece očekuje se zadržavanje dosadašnjeg tempa trgovinske razmjene. Uz rast plata i priliva doznaka iz inostranstva, moglo bi doći do dodatnog porasta domaće potrošnje i posljedično uvoza.
„Za ozbiljniji pomak u izvozu, potrebno je sistemski jačati konkurentnost naših proizvoda, posebno u prehrambenom sektoru i industrijama koje mogu ponuditi viši nivo finalne obrade. Izazov ostaje i diverzifikacija tržišta, gdje BiH mora povećati prisustvo na tzv. trećim tržištima“, zaključio je Ćeranić.