U govoru koji je izazvao šok i osudu u javnosti, poslanik SDS-a Ognjen Bodiroga tokom sjednice Narodne skupštine Republike Srpske iznio je niz pseudohistorijskih i nacionalističkih tvrdnji, uz pokušaj negiranja jednog od najstrašnijih zločina počinjenih tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu – označavanje bošnjačkog stanovništva Prijedora bijelim trakama 1992. godine.
Bodiroga je tvrdio da institucije kulture u RS-u ne rade na očuvanju srpskog kulturnog identiteta, a potom se upustio u govor prepun historijskih mitova, pri čemu je napao Narodno pozorište RS-a jer je ugostilo Sarajevski ratni teatar, tvrdeći da je SARTR nastao na “propagandi i lažnom narativu o ratu”.
Posebnu pažnju izazvao je njegov komentar o manifestaciji “Bijele trake” koju Bošnjaci organizuju u Prijedoru, povodom godišnjice zločina u kojem su nevini civili bili primorani da nose bijele trake i obilježe kuće bijelim zastavama. Bodiroga je rekao: “Radi se o tome da u Prijedoru Bošnjaci organizuju ovu manifestaciju gdje se okupljaju i nose bijele trake tako da šalju neku sliku u svijetu kako su Bošnjaci u Prijedoru bili primorani da nose bijele trake u toku rata. Ja mislim da za ovo ne postoje nikakvi dokazi.”
Uprkos njegovim tvrdnjama, istina je suprotna. Presudama Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, uključujući one protiv Miće Stanišića i Stojana Župljanina, nedvosmisleno je potvrđeno da su Bošnjaci i Hrvati u Prijedoru morali nositi bijele trake i izvjesiti bijele zastave, što je predstavljalo uvod u masovna hapšenja, torture i ubistva.
Bodiroga je također istupio protiv korištenja latinice u manifestacijama, te rekao da se mora “posebno obratiti pažnja na očuvanje srpskog srednjovjekovnog kulturnog naslijeđa”. Pritom je izjavio: “Srbi su jedini historijski narod na ovim prostorima, a u posljednje vrijeme ne mogu da primijetim da nam historiju prisvajaju narodi koji su nastali u posljednjih stotinjak godina.”
U tom kontekstu je napao i organizacije poput Fondacije Mak Dizdar, BKC-a i udruženja iz Prijedora, tvrdeći da kroz svoje projekte “tumače prošlost na neistinit način kako bi gradili neki zajednički bosanski identitet”.
“Radi se o organizacijama koje sa skrivenim političkim ciljevima tumače srednjovjekovnu prošlost Bosne i Hercegovine na neistinit način.”
Ono što je dodatno izazvalo zgražanje jeste Bodirogino isticanje da su i četnici bili “antifašistički pokret”, što je direktno suprotno historijskim činjenicama i zvaničnim presudama.
S obzirom na to da je negiranje ratnih zločina krivično djelo u Bosni i Hercegovini, a pogotovo kada se radi o zločinima potvrđenim pred međunarodnim sudovima, ostaje otvoreno pitanje hoće li Tužilaštvo BiH reagovati i ispitati da li ovaj nastup poslanika SDS-a sadrži elemente krivične odgovornosti, uključujući i širenje međunacionalne mržnje.
