Od 1. jula u Federaciji BiH na snagu stupa izmijenjeni Zakon o doprinosima, kojim se ukupna stopa doprinosa smanjuje s 41,5 na 36 posto.
Doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje smanjuje se sa 6 na 2,5 posto, zdravstveno osiguranje s 4 na 2 posto, dok doprinos za nezaposlenost ostaje na 0,5 posto. Na minimalnu neto platu od 1000 KM to znači smanjenje troška doprinosa za poslodavca sa 648 na 562 KM – ušteda od skoro 86 KM po radniku.
Iako se ovaj potez predstavlja kao dio šire fiskalne reforme, ključna činjenica ostaje da zakon ne garantuje povećanje plata radnicima, već donosi olakšanje isključivo poslodavcima.
Ipak, iz konsultantskih krugova jasno poručuju: povećanje plata nije obavezno. Kako je izjavio Denis Zukić iz firme FEB d.d., zakon poslodavcima donosi uštede, ali ne nalaže da te uštede budu preusmjerene radnicima.
– Zakonska obaveza za povećanje plata ne postoji. Sve ostaje na dobroj volji poslodavaca – navodi Zukić.
Sindikati traže veću minimalnu platu
Savez sindikata Federacije BiH traži da se minimalna plata, uz smanjene doprinose, poveća na najmanje 1150 KM. Kako upozorava Muhamed Mahmutović iz Saveza sindikata USŽ-a, dosadašnji iznos minimalne plate od 1000 KM je i dalje prenizak u odnosu na troškove života.
– Niske plate su i dalje glavni razlog odlaska radnika iz zemlje. Dok se političari plaše potresa zbog povećanja plata, pravi potres nastaje zbog gubitka radne snage i stanovništva – ističe Mahmutović.
Adnan Smailbegović iz Udruženja poslodavaca FBiH potvrđuje da smanjenje doprinosa može otvoriti prostor za rast plata, posebno za radnike s nižim primanjima. No, dodaje da je plata tržišna kategorija i da će poslodavci sami procijeniti mogu li i koliko povećati zarade.
U kombinaciji s važećom uredbom o isplati neoporezivih dodataka do 450 KM, poslodavci bi mogli imati dodatnu fleksibilnost. Međutim, i ova mogućnost zavisi od konkretnih odluka u kompanijama.
Ko zaista snosi teret doprinosa?
Dok se često ističe da se doprinosi dijele na teret poslodavca i radnika, ekonomski analitičari sve više ukazuju da u praksi cjelokupan bruto iznos zapravo predstavlja trošak rada koji snosi radnik. Samim tim, sve “uštede” iz fiskalne reforme prvo idu u korist kompanija.
Zaključno, iako se najavljene promjene predstavljaju kao pozitivan korak u reformi poreznog sistema, radnici u Federaciji BiH i dalje čekaju da te promjene osjete u vlastitim novčanicima.