Sumnjiva opasna površina na mine u Bosni i Hercegovini iznosi 822,87 kilometra kvadratnih.
BHMAc u planu podsjeća na Konvenciju o zabrani upotrebe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protivpješadijskih mina i o njihovom uništavanju koju je BiH ratificirala i ona je stupila na snagu 1999. godine.
Rok za čišćenje od mina bio je 1. mart 2009. No godinu prije isteka roka BiH je dostavila prvi zahtjev za produženje probitnog desetogodišnjeg roka. Novi rok bio je 1. mart 2019.
– Međutim, s obzirom na to da je došlo do kašnjenja u izvršenju obaveza definisanih u članu 5.Konvencije, Bosna i Hercegovina je u martu 2018. godine podnijela novi privremeni zahtjev za produženje roka Komitetu za implementaciju obaveza. Zahtjev za produženje roka, koji je u konačnici odobren, definisan je s novim rokom 1. mart 2021. godine – piše u planu BHMAC-a.
Nadalje, na osnovu procjene do koje se došlo nakon završetka projekta “Opća procjena minski sumnjivih područja u BiH”, Bosna i Hercegovina je podnijela novi zahtjev za produženje roka za implementaciju obaveza po kojem bi BIH trebala biti slobodna od mina do marta 2027.
No već sada se zna, dvije godine prije isteka tog roka, da ga BiH neće uspjeti ispoštovati.
– Važno je napomenuti da je sada evidentno da Bosna i Hercegovina nije u mogućnosti ispuniti obaveze po Konvenciji do marta 2027. godine zbog čega će se u 2025. godini Komitetu za implementaciju obaveza podnijeti novi zahtjev za produženje roka prema članu 5. Konvencije – piše BHMAC.
Prema izvršenim procjenama u januaru 2025. godine, sumnjiva opasna površina na mine u Bosni i Hercegovini iznosi 822,87 kilometra kvadratnih, što predstavlja 1,6 posto u odnosu na ukupnu površinu Bosne i Hercegovine.
– U oko 110 ugroženih općina, odnosno 1.261 ugrožene zajednice, pod direktnom ugroženosti od mina živi 93.071 stanovnika Bosne i Hercegovine – navodi se u planu.
U Bosni i Hercegovini u 2024. godini, srećom, nije bilo minskih nesreća.
– U periodu od 1992. do 2024. od mina/kasetne municije/eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata (ESZR) u Bosni i Hercegovini je stradalo 8.471 osoba. U ratnom periodu (1992-1995. godina) u BiH je registrovano ukupno 6.391 žrtva. U poslije ratnom periodu (1996-2024) stradala je 1.781 osoba – podaci su koje je iznio BHMAC.
Bosna i Hercegovina trenutno ima 22 akreditovane organizacije za protivminsko djelovanje, od toga deset komercijalnih kompanija, sedam nevladinih i pet vladinih organizacija (Oružane snage BiH, Federalna uprava civilne zaštite, Republička uprava civilne zaštite RS, Civilna zaštita Brčko distrikta i Društvo crvenog krsta/križa BiH).
