Ministar trgovine Federacije Bosne i Hercegovine Amir Hasičević izjavio je da je danas na dnevnom redu sjednice Predstavničkog doma Parlamenta FBiH nacrt zakona o kontroli cijena i da je to nakon 30 godina novo zakonsko rješenje s obzirom da je osnovni tekst Zakona o kontroli cijena iz 1995. godine.
Rekao je da ovaj zakon ima potencijal da doprinese očuvanju stabilnosti tržišta i smanji negativne efekte rasta cijena. Poručio je i to da je bojkotom poslan signal i da se očekuje da do petka budu snižene cijene 50 osnovnih životnih namirnica.
U 2024. godini, kako je rekao ministar, radili su samo izmjene i dopune tog zakona u oblasti restriktivnih mjera, odnosno sankcija i kaznenih odredbi. Neke osnovne novine vezane za ovaj zakon o kontroli cijena su jasnije definisane situacije u kojima država može poduzeti mjere intervencije.
“Tržišna ekonomija je osnovni ustavni princip ekonomije društva, ona podrazumijeva slobodno formiranje cijena, tako da sam htio da razbijemo taj mit vezano za sam naziv zakona – kontrola cijena. On podrazumijeva intervenciju države u vanrednim okolnostima, u slučaju poremećaja i u slučaju kada osnovni elementi tržišne ekonomije podbace, odnosno kada ne funkcionišu, vlada donosi mjere”, naveo je Hasičević.
Dodao je da su, između ostalog, dogovorili i određene “trigere”, a to je kada i u kojim situacijama se donose te mjere s obzirom da to da do sada nije bilo jasno precizirano.
“Ovdje su, između ostalog, rekli da je to pet posto porast godišnje inflacije na mjesečnom nivou, tako da će se formirati i savjet za cijene koji će to pratiti, poduzimati mjere. Imali smo puno pitanja zašto savjet, a to je zato što hoćemo da doprinesemo demokratičnosti ovog procesa”, istakao je Hasičević.
Osvrnuo se na situaciju na bh. tržištu, navodeći da makroekonomski pokazatelji ukazuju na to da imamo najnižu stopu inflacije u regiji.
“Ona je prosječno 1,43 posto, međutim, gledajući cijene one su skočile, a plate su ostale najmanje u regiji. Mene kao ministra ti finansijski efekti bojkota mnogo i ne interesuju jer moramo razdvojiti pojmove bojkot kupovine od bojkota potrošnje. Kupovinu možemo bojkotovati, ali potrošnju teško. Međutim, bitno je da mi podržavamo sve elemente slobodnog tržišta i da sam ja već to u nekoliko navrata istakao. Bojkot je regularni element slobodnog tržišta, kojim kupci izražavaju svoje stavove. U ovom slučaju smo mi dobili signal kao vlada, sjeli za sto i pokušali dogovoriti rješenja. Vjerujem da jesmo, mi ćemo najvjerovatnije do petka imati listu 50 osnovnih životnih namirnica za koje će cijene biti snižene, kontrolisat ćemo marže i tek onda ih zaključati”, pojasnio je Hasičević.
Ovih dana, kako je dodao, svjedoci smo bojkota u vezi s cijenama i reakcije potrošača na tržištu, a u kontekstu novog zakonskog rješenja savjet bi bio sastavljen od predstavnika vlade, privrednih i obrtničkih komora i organizacija civilnog društva, prije svega udruženja poslodavaca i potrošača, koji bi trebalo da donesu zajedničke mjere.