Brojevi govore: Mladi odlaze u inostranstvo, a sve više stranih radnika traži posao u BiH

by nedim
| 22:01

Bosni i Hercegovini nedostaje oko 40 hiljada radnika. Uporedo, više od 300 hiljada je nezaposlenih. Gužve ispred biroa za zapošljavanje, dok poslodavci traže ugostitelje, vozače, građevinare. Zbog toga, uvozimo stranu radnu snagu, piše N1.

U prostorijama za zapošljavanje prometno. Hiljadama nezaposlenih to je postala stanica koju već duži niz godina posjećuju.

Na birou sam sedam i po godina, po struci sam frizerka. (Koliko su plate frizerima?) Bio je tada 30% procenat tada kad sam ja završila školu, tako je bilo kod majstora, rijetko ko da je davao fiksnu platu. I ako ide fiksna, ide mali procenat preko fiksne“, kaže Amila Žigović.

Na vrata biroa za zapošljavanje optimistično kucaju i mlađi.

Po struci sam trgovac, završila sam trgovačku školu, vanredno sam upisala i četvrtu godinu. Pa biće neki posao. Vidim se više ovdje nego vani“, kaže Merjem Mujezinović.

A ovdje se sve više vide i strani radnici. Pa je tako prošle godine u našoj državi radilo najviše radne snage iz Turske, Srbije, Nepala, Bangladeša i Indije. Zbog veće potražnje za radnicima, povećava se i broj radnih dozvola za zapošljavanje stranaca. Prošle godine izdato je 2449 dozvola, od čega je 579 produženih, a 1870 novih. Najveći broj radnih dozvola izdat je u građevinarstvu, trgovini, ostalim uslužnim djelatnostima, umjetnosti i zabavi, poslovanju nekretninama, hotelijerstvu i ugostiteljstvu. A upravo su to, uglavnom, deficitarna zanimanja u našoj državi u kojoj trenutno nedostaje 40 hiljada radnika. Poslodavci poručuju da se zbog promjene na tržištu rada, moraju mijenjati i zastarjeli zakoni.

Procedure i zakoni još uvijek nisu mijenjani, još uvijek su vrlo zahtjevni, vrlo sporo traje, jako duge procedure. Tržište se poprilično iznivelisalo, sad je veća potražnja od ponude rada. Sad su radnici u situaciji da biraju poslove i poslodavce, i vi tad birate poslove koji su bolji, lakši, koji ne zahtijevaju rad u smjenama, rad na otvorenom, na građevini, industrija, gdje vi morate da radite do kasno u noć. To su uglavnom te branše gdje se javlja veća potreba za angažovanjem stranih radnika“, pojašnjava Adnan Smailbegović iz Udruženja poslodavaca Federacije BiH.

Uporedo, u državi je više od 335 hiljada registrovanih nezaposlenih osoba. Od toga, procjenjuje se, tri četvrtine njih nisu aktivni tražioci posla, već korisnici zdravstvenog osiguranja. I to je problem koji se treba rješavati, kaže struka.

Koncept zavoda za zapošljavanje je zastario. S druge strane kadrovski nisu u mogućnosti da servisiraju 10 hiljada ljudi. Baze podataka nisu ažurne i treća stvar tehnologija komunikacije sa ljudima koji traže posao je značajno unaprijeđena, danas možete viberom komunicirati sa bilo kim i da napravite grupu, kako god, kako bi potreba za radnom snagom bila njima prenesena“, kaže ekonomski analitičar Zoran Pavlović

Iako veliki broj ljudi iz naše države odlazi u inostranstvo u potrazi za boljim životnim standardom, i u Evropi se osjećaju posljedice ekonomske stagnacije. Pa je recimo, u Njemačkoj, koja je do skoro bila jedna od najpoželjnijih zemalja za ljude iz BiH, trenutno čak 2,87 miliona nezaposlenih./N1/