U Beogradu je nakon duže i teške bolesti umro Milorad Mišo Pelemiš, komandant zloglasnog 10. diverzantskog odreda Glavnog štaba Vojske RS-a, čiji su pripadnici odgovorni za ubistva najmanje 1.200 Bošnjaka na farmi Branjevo, tokom presuđenog genocida u Srebrenici.
Ovu informaciju objavili su srbijanski mediji.
Beogradski Fond za humanitarno pravo (FHP) podnio je 2010. godine krivične prijave protiv Pelemiša i još 11 osoba za učešće u genocidu u Srebrenici, ali srbijansko pravosuđe ne postupa po tim prijavama.
Srbija je također odbila izručiti Pelemiša institucijama BiH.
“Utrpali su nas u dva autobusa, prije toga su nam svezali ruke. Vidio sam da smo došli do nekih kuća i ekonomije u Branjevu. Tamo je bila vojska, ubojice, već su se čuli rafali… Tu su nas izveli. Vidiš smrt, očima je vidiš… Nema više života.”
Ovim riječima zaštićeni svjedok Z-2 je 2011. godine pred Sudom BiH opisao kako su ga pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS) u julu 1995. iz Srebrenice odveli u Branjevo.
Najmanje 1.000 Bošnjaka ubijeno je na Vojnoj ekonomiji “Branjevo”, prema presudama Suda BiH, koji je za učešće u ovom zločinu pet bivših pripadnika Desetog diverzantskog odreda osudio na ukupnu zatvorsku kaznu od 122 godine.
Haški tribunal također je osudio jednog pripadnika Desetog diverzantskog odreda za zločine u Srebrenici, ali među osuđenima u Haagu i Sarajevu nije bio nekadašnji komandant odreda Milorad Pelemiš, koji boravi na slobodi u Srbiji, pisao je detektor.ba.
U proteklih nekoliko godina Pelemiš se više puta pojavljivao u medijima u Srbiji i Republici Srpskoj, negirajući optužbe protiv njega te insistirajući na tome da se druga masovna ubistva u Srebrenici nisu dogodila.
Na suđenju osuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću u Haagu, Pelemiš je 2015. godine izjavio da nijedan od njih dvojice nije naredio strijeljanja u Branjevu.
– Ja nisam učestvovao u odabiranju vojnika i slanju na zadatak – rekao je Pelemiš.
Uz Pelemiša, još osam osumnjičenih koji se dovode u vezu sa srebreničkim genocidom počinjenim 1995. godine pobjeglo je iz Bosne i Hercegovine u Srbiju, gdje je beogradsko Tužilaštvo za ratne zločine optužilo samo jednog od njih, dok srbijanske vlasti ignorišu pozive na djelovanje koji dolaze iz BiH.