Dodikova kandidatura za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine ponovo je otvorila političko i pravno pitanje nakon izjave ministra pravde Republike Srpske Gorana Selaka, koji tvrdi da pravosnažna presuda Miloradu Dodiku ne predstavlja prepreku za njegovo eventualno kandidovanje.
Selak je izjavio da se zabrana, prema njegovom tumačenju, odnosi isključivo na vršenje funkcije predsjednika Republike Srpske.
“Iz izreke presude jasno proizlazi da se zabrana odnosi isključivo na vršenje funkcije predsjednika RS-a. Ne postoji zabrana kandidovanja niti obavljanja drugih javnih i političkih funkcija u RS-u i BiH”, tvrdi Selak.
On smatra da se sudske odluke moraju tumačiti onako kako su napisane u izreci presude, naglašavajući da Milorad Dodik, prema njegovom mišljenju, ima pravo biti kandidat za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda.
Ipak, pravni okvir u Bosni i Hercegovini otvara drugačiju dilemu. Ključni detalj u ovom slučaju jeste činjenica da je Dodik osuđen za krivično djelo neizvršavanje odluka visokog predstavnika iz člana 203.a Krivičnog zakona BiH.
Upravo se uz ovo krivično djelo vežu pravne posljedice osude koje, prema tumačenju Suda BiH, ne moraju biti posebno unesene u izreku presude jer nastupaju automatski, odnosno po sili zakona. To znači da se pitanje ne svodi samo na izrečenu mjeru zabrane vršenja dužnosti predsjednika RS-a, nego i na šire pravne posljedice koje proizlaze iz same osude.
Prema važećim odredbama Krivičnog zakona BiH, pravne posljedice osude mogu uključivati prestanak ili gubitak određenih prava, ali i zabranu sticanja određenih prava, uključujući obavljanje funkcija u organima vlasti. Funkcija člana Predsjedništva BiH je izvršna javna funkcija koja se finansira iz budžeta, zbog čega bi Dodikova kandidatura, prema ovakvom pravnom okviru, mogla biti ozbiljno sporna.
Zbog toga se Selakova izjava može posmatrati kao političko-pravno tumačenje koje se oslanja na uži dio presude, dok se šira pravna slika zasniva na posljedicama koje nastupaju samim zakonom.
Ono što se može iščitati iz javnih nastupa zvaničnika iz Republike Srpske jeste da Dodikov pravno-politički tim nastoji osporiti ili dovesti u pitanje izmjene Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt. Ukoliko bi te odredbe bile poništene ili stavljene van snage, prostor za drugačije tumačenje Dodikove kandidature bio bi znatno širi.
Međutim, dok su trenutne odredbe na snazi, Dodikova kandidatura za člana Predsjedništva BiH ostaje pod ozbiljnim pravnim upitnikom. U konačnici, eventualnu kandidaturu bi morala razmatrati Centralna izborna komisija BiH, koja bi odluku donosila u skladu sa važećim izbornim i krivičnim zakonodavstvom.