Bosna i Hercegovina sigurnosno je već u NATO-u, posebno nakon odluka donesenih na samitu Alijanse u Madridu, rekao je gostujući na FTV-u Alija Kožljak, šef Kabineta člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića i bivši ambasador BiH pri NATO-u.
Kožljak je kazao da je NATO tada jasno poručio da neće dozvoliti stvaranje sigurnosnog vakuuma u Bosni i Hercegovini, posebno u periodu pojačanih prijetnji ustavnom poretku i teritorijalnom integritetu države.
„Bosna i Hercegovina je, ako gledamo sigurnosno integriranje, posebno nakon madridskog samita, već na taj način sigurnosno u NATO-u“, rekao je Kožljak.
Istakao je da je Alijansa prvi put sigurnost jedne države aspiranta tretirala kao sastavni dio vlastite sigurnosti, što je, prema njegovim riječima, bilo posebno važno u vrijeme hibridnih prijetnji i političkih napada na državu.
„NATO je bio vrlo konkretan da se niko ne usudi ugroziti teritorijalni integritet, suverenitet i sigurnost Bosne i Hercegovine“, poručio je Kožljak.
Govoreći o saradnji institucija BiH sa NATO-om, naglasio je da komunikacija sa zvaničnicima Alijanse nije formalna niti simbolična, već sadržajna i kontinuirana.
Podsjetio je da se predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović deset puta sastao sa generalnim sekretarima NATO-a, te da su na tim sastancima razmatrana ključna sigurnosna i politička pitanja.
Kožljak smatra da se Bosna i Hercegovina trenutno nalazi „na vratima NATO-a“, podsjećajući da je jedina država koja i dalje ima aktiviran Akcioni plan za članstvo.
„Bosna i Hercegovina se kreće ka članstvu u NATO-u. Već smo dostavili pet programa reformi i kroz njih se pripremamo za članstvo“, rekao je.
Kao primjer spremnosti za članstvo naveo je Švedsku i Finsku, koje su nakon dugogodišnjih priprema brzo postale članice NATO-a.
Kožljak tvrdi da Bosna i Hercegovina ima poseban status u odnosima sa NATO-om jer redovno učestvuje na sastancima Sjevernoatlantskog vijeća.
„Bosna i Hercegovina je jedina država koja, osim članica NATO-a, ima redovne sastanke sa Sjevernoatlantskim vijećem“, kazao je.
Dodao je da se na tim sastancima od NATO-a traži potvrda perspektive članstva Bosne i Hercegovine, kao i objektivna procjena napretka reformi.
Komentarišući česte političke sporove o NATO integracijama, Kožljak smatra da, uprkos različitim javnim nastupima, postoji institucionalna saglasnost o NATO putu Bosne i Hercegovine.
„Imamo Zakon o odbrani, odluke Vijeća ministara i Predsjedništva BiH koje se direktno odnose na NATO integracije“, rekao je.
Prema njegovim riječima, pojedini političari u javnosti šalju drugačije poruke od onoga što podržavaju kroz institucije.
„Jedno pričaju pred mikrofonima, a sutra potpišu dokumente koji se odnose na NATO integracije“, naveo je Kožljak.
Govoreći o usporavanju članstva Bosne i Hercegovine u NATO-u, poručio je da su ključni izazovi nastavak reformi i politička odlučnost.
Naglasio je da su evropske i NATO integracije međusobno povezane i kompatibilne.
„Svaki uspjeh na evropskom putu podstiče napredak na NATO putu i obrnuto“, rekao je.
Kožljak je ocijenio da je Bosna i Hercegovina formalno već ispunila uslove za članstvo u NATO savezu.
„Formalno-pravno smo ispunili sve uslove za članstvo. Mogu nam sutra uputiti poziv“, zaključio je Kožljak.