Trgovska gora prvi put će biti predmet rasprave pred međunarodnim institucijama, nakon što je Bosna i Hercegovina prijavila Hrvatsku zbog navodnog kršenja međunarodnih konvencija o prekograničnom zagađenju.
Za četvrtak je u Ženevi zakazano saslušanje pred Komitetom Espoo konvencije, a u Ekspertskom timu BiH ističu da su zadovoljni što je slučaj konačno stigao pred međunarodna tijela, iako zadržavaju oprezan optimizam.
Hrvatska planira skladištenje nisko i srednje radioaktivnog otpada na lokaciji Trgovska gora, svega nekoliko stotina metara od granice sa Bosnom i Hercegovinom, u blizini Novog Grada. Riječ je o otpadu iz Nuklearne elektrane Krško, ali i otpadu iz bolnica, industrije i vojnog sektora. Procjenjuje se da se u zoni mogućeg uticaja nalazi oko 250 hiljada stanovnika BiH.
„Nismo učestvovali u ovoj proizvodnji, nismo uživali benefite te električne energije, koja je zaista velika i ne možemo na neki način u budućnosti da budemo taoci cjelokupne te priče“, rekao je Miroslav Drljača, načelnik opštine Novi Grad, prenosi RTRS.
Podršku zabrinutosti BiH daju i predstavnici međunarodnih ekoloških organizacija. Konsultantica za nuklearnu bezbjednost iz Ekološke mreže „Prijatelji Zemlje – Evropa“ Patricija Lorenc smatra da se ovakvi projekti često planiraju uz granice sa državama koje imaju slabiji politički i ekonomski položaj.
„Mislim da je ovo tipičan projekat opasnog nuklearnog postrojenja koji države vole da postave blizu granice druge države. Da, zato što je opasno, a lakše je nositi se sa političkim pritiskom u onim regionima koji su obično ekonomski i politički slabiji“, rekla je Lorenc.
Jedan od ključnih prigovora BiH odnosi se na tvrdnje da domaći stručnjaci nisu ravnopravno učestvovali u istraživanjima na terenu, što hrvatska strana odbacuje. Zbog toga je BiH prijavila Hrvatsku za kršenje Espoo i Arhuske konvencije.
Borislav Bojić iz Ekspertskog tima BiH za Trgovsku goru izjavio je da je Hrvatska dobila veliki broj pitanja na koja treba odgovoriti tokom saslušanja.
„Hrvatska je dobila masu pitanja na koja treba da odgovori. Mi smo dobili nekoliko pitanja na koja smo već pripremili odgovor. Ovih dana ćemo pomno analizirati svako od tih pitanja, a onda ćemo da procijenimo na koje pitanja će dati odgovor, recimo, na primjer, Zoran Drača, koji je najbolji ekspert kada je u pitanju, ja bih rekao i svjetskih razmjera“, rekao je Bojić.
Član Ekspertskog tima BiH Mario Crnković naglašava da postupak u Ženevi neće predstavljati konačnu fazu slučaja Trgovska gora, ali da je važno ukazati na proceduralne propuste i eventualna kršenja međunarodnih pravila.
„Ženeva je mjesto gdje ćemo ukazati na te silne proceduralne propuste i to je nešto koje mora biti urađeno na najbolji način“, naveo je Crnković.
Nakon saslušanja, Komitet Espoo konvencije pripremit će prijedlog preporuka koje će biti dostavljene BiH i Hrvatskoj na komentare. O konačnim preporukama raspravljat će se početkom decembra na sastanku svih potpisnica Konvencije.
U međuvremenu, Hrvatska je završila studiju uticaja na životnu sredinu za projekat Trgovska gora, a očekuje se da će taj dokument uskoro biti dostavljen institucijama Bosne i Hercegovine radi dostavljanja primjedbi.