Odlazak Christiana Schmidta s pozicije visokog predstavnika za BiH otvorio je pitanje njegovog nasljednika, ali i budućnosti OHR-a, institucije koja već tri decenije ima ključnu ulogu u političkom životu Bosne i Hercegovine. Sve češće se u međunarodnim i domaćim političkim krugovima može čuti stav da bi BiH trebala preuzeti punu odgovornost bez međunarodnog tutorstva.
Tema je bila u fokusu priloga RTV Herceg-Bosne, medija bliskog HDZ-u BiH, gdje su sagovornici komentarisali moguće scenarije nakon Schmidtovog odlaska.
Novinar Zoran Krešić izjavio je kako smatra da iza svega već postoji širi međunarodni dogovor.
“Očigledno je da postoji već plan od onoga što javnost nagađa. Rekao bih da je to dio dogovora Washingtona i Moskve oko okončanja OHR-a. Ako se prisjetimo, uvjet da Rusija podrži visokog predstavnika bio je da se njegov mandat ograniči na godinu dana i da se ukinu bonske ovlasti. Rekao bih da je ovo put i prema jednom i prema drugome”, kazao je Krešić.
Govoreći o ulozi visokog predstavnika, politički analitičar Jakov Žižić ocijenio je da je riječ o “imperijalnoj funkciji”, ali je istakao kako je Schmidt pokušavao održati ravnotežu među političkim opcijama u BiH.
“Visoki predstavnik je imperijalna funkcija i Schmidt je bio prvi visoki predstavnik koji je nastojao biti imperijalno uravnotežen prema tri politike u BiH. On je bio veliki kvalitativni pomak u odnosu na visoke predstavnike s početka 2000-ih”, rekao je Žižić.
Krešić je ocijenio da je vrijeme za odlazak međunarodne zajednice iz BiH.
“Mislim da je sazrelo vrijeme da međunarodni arbitar ode iz BiH. Ne bih pritom posebno sudio Schmidta, ali ono što je njegov ured slao Vijeću sigurnosti izgledalo je kao da je pisano u AID-u”, naveo je.
Dodao je i da bi, ukoliko OHR ostane prisutan, najprihvatljivije rješenje bilo imenovanje američkog predstavnika.
“Najracionalnije bi bilo da ulogu visokog predstavnika preuzme Amerikanac i da stvari dovede do kraja. Vidjeli smo po Južnoj plinskoj interkonekciji da se svi boje Amerikanaca i da niko neće raditi nikakve gluposti”, zaključio je Krešić.
Pitanje budućnosti OHR-a ponovo je otvorilo rasprave o ulozi međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, posebno u godini kada se obilježava 30 godina od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma.