Neefikasan rad pravosuđa, politički pritisci, slaba regionalna saradnja i dugotrajni sudski postupci obilježili su procesuiranje ratnih zločina u Srbiji tokom 2025. godine, navodi se u izvještaju Fonda za humanitarno pravo.
Fond je tokom prošle godine pratio 27 predmeta za ratne zločine pred Višim i Apelacionim sudom u Beogradu, a od ukupno 107 zakazanih ročišta održano je svega 66. Kao najčešći razlozi odgađanja navedeni su nedolazak optuženih, branilaca i svjedoka, kao i proceduralni zahtjevi odbrane.
Tokom 2025. godine Tužilaštvo za ratne zločine Srbije podiglo je pet optužnica protiv pet osoba, od kojih su četiri potvrđene. Viši sud donio je osam prvostepenih presuda, dok je Apelacioni sud odlučivao u šest žalbenih postupaka.
Iz Fonda upozoravaju da je rad pravosuđa obilježen sve izraženijim političkim pritiscima, odsustvom glavnog tužioca za ratne zločine i smanjenim prostorom za javne rasprave o izmjenama zakona koje utiču na procesuiranje ratnih zločina.
“Suđenja za ratne zločine i dalje se odvijaju u atmosferi poricanja i relativizacije zločina počinjenih tokom oružanih sukoba”, navodi se u izvještaju.
Fond posebno ukazuje na neefikasan rad Tužilaštva za ratne zločine, navodeći da se optužnice uglavnom odnose na pripadnost grupi, bez optužbi za organizovanje grupa odgovornih za ratne zločine. Također se navodi da Tužilaštvo izbjegava složenije oblike krivične odgovornosti, za koje su predviđene strožije kazne.
Kritikovana je i praksa prekomjerne anonimizacije optužnica, zbog čega je javnosti otežan uvid u procesuiranje ratnih zločina. Fond navodi da su pojedine optužnice iz BiH anonimizovane u Srbiji, iako su u Bosni i Hercegovini već javno objavljene sa imenima optuženih.
Izvještaj se osvrće i na slabu regionalnu saradnju, posebno između Srbije i Hrvatske, dok se navodi da tužilaštva Srbije i BiH tokom prošle godine nisu provodila zajedničke istrage.
Fond upozorava i na sve češća suđenja u odsustvu, koja bi, kako navode, trebala biti izuzetak, a ne pravilo. Tokom 2025. godine pred Višim sudom u Beogradu vođena su četiri takva postupka.
Posebno su istaknuti dugotrajni postupci za ratne zločine u Srebrenici, Vlasenici i Prijedoru, gdje su zabilježena česta odlaganja i višemjesečni periodi bez procesnih aktivnosti. U predmetu za zločine u Srebrenici, gotovo devet godina od početka suđenja, postupak se i dalje nalazi u fazi izvođenja dokaza.
Fond je upozorio i na rijetko i selektivno izvještavanje medija o suđenjima za ratne zločine, uz ocjenu da se najveća pažnja daje predmetima koji odgovaraju etnonacionalističkim narativima, dok suđenja za zločine nad nesrpskim civilima uglavnom ostaju izvan fokusa javnosti.