Rast cijena goriva u BiH pokrenuo je novi val poskupljenja, zbog čega građani sve teže podnose svakodnevni udar na kućne budžete, dok poljoprivrednici upozoravaju da bi do jeseni cijene hrane mogle porasti i do 70 posto.
Građani novim cijenama svjedoče gotovo svakodnevno, a posebno zabrinjava činjenica da rast troškova ne pogađa samo gorivo, već se prelijeva i na druge sektore, prije svega na poljoprivredu i prehranu. Proizvođači upozoravaju da povećanju cijena još nije kraj.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo kaže da su inputi za aktuelnu sjetvu već sada skuplji između 50 i 60 posto, te da se dodatni rast tek očekuje.
“Imputi u poljoprivredi sada za ovu sjetvu su otprilike poskupili između 50 i 60 posto do sada, još će to rasti, što se tiče gnojiva, evo i goriva. U konačnici možemo računati i do 70 posto veće cijene na jesen”, rekao je Bićo.
Sličnu procjenu iznosi i poljoprivrednik iz Janje Mustafa Gradaščević, koji upozorava da će ova proizvodna godina biti izuzetno skupa, što će se, kako ističe, direktno odraziti i na cijene hrane.
On je uputio i poruku građanima Bosne i Hercegovine da, ukoliko imaju i manju parcelu zemlje, pokušaju zasijati osnovne kulture, jer je neizvjesno šta slijedi u narednom periodu.
Na ozbiljnost situacije upozorio je i federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić, ocijenivši da je riječ o jednoj od najvećih kriza do sada, koja posebno pogađa prehrambeni sektor.
Prema njegovim riječima, poljoprivrednici u BiH navikli su na krizne okolnosti, ali je sada ključno da i država odradi svoj dio posla. Naveo je da je Vlada Federacije BiH zadužila tri resorna ministarstva, energetike, trgovine i poljoprivrede, da pronađu način kako da oko 2,5 miliona litara iz naftnih terminala Federacije bude dodijeljeno poljoprivrednicima.
Dok proizvođači upozoravaju na sve veće troškove, ekonomisti tvrde da se u opštoj nestabilnosti često neopravdano dižu cijene. Ekonomista Željko Rička smatra da dio poskupljenja nema realno uporište, već da pojedini koriste globalna dešavanja i rast cijena goriva kao izgovor za dodatne korekcije cjenovnika.
Ističe da bi država morala imati jasan strateški plan za reagovanje u situacijama kada međunarodne krize izazivaju poremećaje na tržištu, kako bi se spriječile zloupotrebe i zaštitili građani.
Sociolog Srđan Vukadinović ocjenjuje da su državni organi Bosne i Hercegovine zakazali jer, kako navodi, nisu ponudili konkretne mjere koje bi ublažile posljedice po stanovništvo. Podsjeća da bi jedan od mogućih odgovora mogao biti kroz smanjenje akciza ili snižavanje PDV-a.
Rast cijena goriva u BiH tako sve snažnije utiče na svakodnevni život građana, a upozorenja iz poljoprivrednog sektora govore da bi naredni mjeseci mogli donijeti još veći pritisak na cijene hrane i osnovnih životnih namirnica.