Denis Zvizdić, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, uputio je zahtjev Uredu visokog predstavnika u BiH za hitno djelovanje zbog, kako je naveo, osporavanja i nipodaštavanja ustavnih, institucionalnih, kulturnih, vjerskih i demokratskih prava Bošnjaka u Hercegovini.
U zahtjevu upućenom visokom predstavniku Christianu Schmidtu, Zvizdić je upozorio na, kako tvrdi, neprihvatljiv i nepodnošljiv nivo ugrožavanja prava Bošnjaka u Mostaru, Stocu i Čapljini, ističući da su o tome predstavnici Bošnjaka iz političkog, vjerskog i društvenog života već više puta informisali OHR.
“Posljednju takvu informaciju o stanju svojevrsnog aparthejda u kojem žive Bošnjaci u spomenutim gradovima, a čiji je najbolji primjer aktuelna situacija u Mostaru, Vam je u formi javnog poziva, uputio muftija mostarski Salem ef. Dedović, koji je, krajnje korektno, poštujući multietnički karakter Mostara, ali i imperativnu potrebu o poštivanju potpune etničke ravnopravnosti, predložio da se formira ekspertna grupa s nivoa Grada, Kantona, federalnog i državnog nivoa, koja će pod supervizijom OHR-a hitno razmotriti pojedinačno svaki slučaj koji se u javnosti problematizira, kako bi se zaustavila daljnja devastacija urbanog prostora Mostara”, naveo je Zvizdić.
Govoreći o Mostaru, Zvizdić je poručio da taj grad mora ostati prostor ravnopravnosti, jednakosti i solidarnosti, a ne, kako je naveo, jednostranog etničkog ekskluziviteta koji ide na štetu Bošnjaka.
“Grad Mostar se politički, urbano i društveno treba razvijati na bazi ravnopravnosti, jednakosti i solidarnosti, a ne na osnovu jednostranog etničkog ekskluziviteta koji ide na štetu Bošnjaka što je, nažalost, dominantno i evidentno obilježje trenutne institucionalne i urbano-kulturne situacije u Mostaru. Jer, kako drugačije nego pokušajem uspostave etničke i institucionalne dominacije nad Bošnjacima objasniti zašto se već više od dvadeset godina ne dozvoljava izgradnja kulturnih objekata, poput kulturnog centra ‘Mevlana’ ili vjerskih objekata Islamske zajednice dok se, istovremeno, vaninstitucionalno i ekskluzivistički ‘širom zatvorenih očiju’ dozvoljava izgradnja kulturnih i vjerskih objekata hrvatskog naroda uz upitni legalitet prostorno-planske dokumentacije”, poručio je Zvizdić.
Zbog toga je pozvao Schmidta da formira ekspertnu komisiju koja bi pojedinačno razmotrila svaki slučaj izgradnje ili zabrane građenja koji izaziva pažnju javnosti, te donese obavezujuće odluke s ciljem relaksacije međuetničkih odnosa i uspostavljanja procedura u skladu sa zakonima i pravilima struke.
Zvizdić je u svom zahtjevu ukazao i na stanje u Stocu i Čapljini, navodeći da i ti gradovi predstavljaju dodatni primjer, kako je istakao, agresivnog i radikalnog trenda osporavanja institucionalnih i etničkih prava Bošnjaka.
“Naime, cjelokupna bosanskohercegovačka javnost već godinama zna da omjer zaposlenih u gradskoj administraciji, upravi i preduzećima u Stocu ne odražava statistiku popisa stanovništva niti onog iz 2013., a niti iz 1991. što je pripisano zakonima. Od više od 120 zaposlenih u gradskoj administraciji u Stocu samo je 6 Bošnjaka dok, istovremeno, niti jedan Bošnjak nije direktor javnog preduzeća ili ustanove, a u istim je zaposlen zanemariv broj Bošnjaka. Ista, odnosno, još gora situacija je u Čapljini, gdje se prava Bošnjaka, ali i Srba, sistemski gaze. Smatram da je krajnje vrijeme za Vaše konkretno djelovanje”, naveo je Zvizdić.
U zahtjevu je poručio da je krajnje vrijeme za konkretnu reakciju OHR-a, kako bi se zaustavili trendovi koje ocjenjuje kao institucionalnu diskriminaciju i dodatno narušavanje međunacionalnih odnosa u Hercegovini.