Ratni sukob na Bliskom istoku mogao bi dodatno uticati na rast cijena, ali poskupljenja hrane i osnovnih životnih namirnica za građane Bosne i Hercegovine već godinama predstavljaju svakodnevicu.
Od početka pandemije COVID-19 troškovi života u BiH konstantno rastu, a pad cijena zabilježen je tek kod odjeće i obuće. Prema podacima iz decembra prošle godine, kilogram riže koštao je oko 4,40 KM, kruh od pšeničnog brašna 3,90 KM, pšenično brašno 1,50 KM, dok je kilogram junetine bez kosti dostizao cijenu od 26 KM. Svinjetina s kostima koštala je oko 11,10 KM, maslac 32,70 KM, sir 17 KM, margarin 7,10 KM, mliječna čokolada 31,10 KM, a kafa 29 KM. Litra mlijeka prodavala se po cijeni od oko 2,20 KM, dok je ulje koštalo oko 3,40 KM.
Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, prosječna inflacija u 2025. godini iznosila je četiri posto u odnosu na prosjek iz 2024. godine. Najveći rast cijena zabilježen je u kategoriji hrane i bezalkoholnih pića, gdje su cijene u prosjeku porasle za osam posto. Slijede restorani i hoteli sa rastom od sedam posto, zdravstvo sa šest posto, te rekreacija i kultura sa 4,3 posto.
Rast cijena zabilježen je i kod alkoholnih pića i duhana za 4,1 posto, dok su ostala dobra i usluge poskupjela za 3,2 posto. Troškovi stanovanja i režija povećani su za 2,2 posto, obrazovanje za 1,9 posto, a namještaj i kućanski uređaji te komunikacije za 0,7 posto.
S druge strane, pad cijena zabilježen je kod odjeće i obuće za 7,8 posto, te u sektoru prijevoza za 2,2 posto.
Cijene proizvoda i usluga prikupljaju se u dvanaest gradova širom Bosne i Hercegovine, među kojima su Sarajevo, Banja Luka, Mostar, Tuzla, Zenica, Bihać i drugi veći centri. Podatke prikupljaju posebno obučeni snimatelji koji na terenu evidentiraju cijene najprodavanijih proizvoda na prodajnim mjestima.
Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić upozorio je da postoji realna mogućnost novog rasta cijena robe široke potrošnje. Kako je naveo, Vlada Federacije planira reagovati ukoliko dođe do neopravdanog povećanja cijena.
„Zaključili smo da je vrlo moguće da u periodu pred nama dođe do povećanja cijena robe široke potrošnje. Ako cijene goriva kasnije padnu, a trgovci ne smanje cijene proizvoda, Vlada će intervenirati kako bi ograničila takve pojave i spriječila špekulacije“, rekao je Nikšić.