Dolazak i otvaranje ureda mađarskog Centra za borbu protiv terorizma u Zalužanima kod Banje Luke otvorilo je niz pitanja o pravnom osnovu i sigurnosnim implikacijama, a stručnjak za sigurnost doc. dr. Sandi Dizdarević upozorava da bi svako djelovanje izvan formalnih sporazuma predstavljalo ozbiljan problem za državu.
Ured Centra za borbu protiv terorizma mađarskog Ministarstva unutrašnjih poslova otvoren je 28. januara u centru MUP-a RS-a, a povodom prisustva mađarskih specijalaca u Bosni i Hercegovini i izostanka reakcija državnih institucija Dizdarević je za Slobodnu Bosnu kazao da međunarodni sporazumi jesu mogući, ali uz jasnu saglasnost državnog nivoa.
“Suštinski postoje sporazumi koje nadležna ministarstva mogu sklapati sa drugim državama. Međutim, u odnosu na takve sporazume mora postojati saglasnost državnih institucija, prije svega državnog sigurnosnog aparata”, rekao je Dizdarević.
Dodao je da se obavještajne aktivnosti često ne odvijaju otvoreno, nego kroz formalne okvire saradnje.
“Bilo koja obavještajna djelatnost nikad se ne provodi tek tako, nego uvijek pod paravanom određenih sporazuma, predavanja, fakulteta, visokog obrazovanja. Na što smo upozoravali posljednjih deset godina jako puno, ali do danas nismo naišli na sluh države da se počne baviti tom vrstom kontraobavještajne djelatnosti”, naveo je.
Govoreći o spekulacijama da bi mađarske jedinice mogle imati zadatak zaštite pojedinih političara, Dizdarević smatra da za to nema realne potrebe.
“Nisam baš siguran da bi ta antiteroristička jedinica konkretno čuvala Milorada Dodika u bilo kom smislu, jer ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske zaista ima jednu od najkvalitetnijih antiterorističkih i specijalnih jedinica u BiH”, kazao je.
Ističe da bi problem nastao ukoliko bi strane jedinice izlazile iz okvira dogovorene saradnje.
“Ukoliko se te jedinice bave bilo kojom radnjom izvan sporazuma koji su potpisali, a to je edukacija i razmjena iskustva kroz edukacije, a odnosi se na prikupljanje obavještajno interesantnih podataka, onda bi zapravo to bio skandal da država BiH putem svojih sigurnosnih institucija ne poduzme ništa”, upozorio je Dizdarević.
Osvrnuo se i na činjenicu da Bosna i Hercegovina trenutno nema ministra sigurnosti, ali je bio vrlo direktan u procjeni efekta te praznine.
“Naravno da jeste otegotna okolnost, ali ako uzmemo u obzir nekoliko ranijih ministara, mislim da ništa i ne gubimo”, rekao je, uz napomenu da je ipak važna uloga tog resora u međunarodnom predstavljanju i potpisivanju sigurnosnih sporazuma.
Komentarišući presudu u Moldaviji za osobe povezane s kampovima za obuku koji su, prema navodima stranih institucija, organizovani i u BiH, Dizdarević kaže da izjave zvaničnika ne treba unaprijed odbacivati.
“Ministar odbrane svakako raspolaže nekim od najtajnijih podataka unutar Bosne i Hercegovine. Svaka izjava koju bilo koji političar, a osobito na takvim vrlo bitnim pozicijama iznese u javnost, treba biti predmet provjeravanja. Nedvojbeno je, izgleda, da su te informacije provjeravane i evo, prema presudi iz Moldavije se potvrdilo da su tačne”, naveo je.