Bivši premijer Federacije BiH Fadil Novalić, koji izdržava četverogodišnju kaznu zatvora u državnom zatvoru u Vojkovićima nakon presude u aferi „Respiratori“, uskoro bi se mogao naći na prijevremenoj slobodi. Ključni datum je 21. mart 2026. godine, kada Novalić stiče zakonsko pravo da podnese zahtjev za uslovni otpust.
Prema Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine, osuđenik koji je izdržao polovinu kazne može biti pušten na slobodu ukoliko se njegovo ponašanje tokom izdržavanja kazne popravilo do mjere koja opravdava očekivanje da neće ponoviti krivično djelo. Novalić je na izdržavanje kazne stupio 22. marta 2024. godine, što znači da u martu ove godine ispunjava formalni uslov od dvije godine provedene u zatvoru.
Njegov pravni tim već priprema zahtjev za uslovni otpust, a kao argument navodi se i činjenica da Novalić već koristi vanzatvorske pogodnosti, uključujući vikende i slobodne dane, što je uobičajena praksa za osuđenike s uzornim ponašanjem. Odluku o eventualnom uslovnom otpustu najprije donosi Uprava zatvora u Vojkovićima, nakon čega saglasnost daje Ministarstvo pravde BiH, odnosno Komisija za uslovni otpust.
Međutim, eventualni izlazak na slobodu ne znači automatski i povratak u politički život. Mogućnost Novalićeve kandidature na Općim izborima u oktobru zavisi od pravnog statusa u kojem bi se našao nakon izlaska iz zatvora.
Ukoliko bi bio pušten isključivo putem uslovnog otpusta, Novalić bi se i dalje smatrao osobom koja nije u potpunosti odslužila kaznu, jer se ostatak kazne provodi na uslovnoj slobodi. Prema važećim propisima Centralna izborna komisija BiH i Izbornog zakona BiH, osobe koje nisu do kraja izdržale kaznu zatvora za određena krivična djela nemaju pravo kandidature.
Član 1.7 Izbornog zakona BiH propisuje da se nijedna osoba ne može kandidovati niti obavljati javnu funkciju ako se nalazi na izdržavanju kazne koju je izrekao Sud BiH ili sudovi u entitetima i Brčko distriktu. Uslovni otpust se u pravnom smislu tretira kao način izvršenja kazne, a ne njen prestanak, što znači da bi Novalić, prema tumačenju CIK-a, ostao u statusu osuđenika sve do isteka pune kazne u martu 2028. godine.
Ključni preokret u ovom slučaju mogao bi doći iz Evropski sud za ljudska prava u Strazburu. Sud je već prihvatio apelaciju Novalića i Fahrudina Solaka te uputio tri pitanja Vijeću ministara BiH, uključujući ona koja se odnose na pravo na pravično suđenje i pretpostavku nevinosti.
Ukoliko Evropski sud za ljudska prava presudi u korist Novalića, to bi otvorilo mogućnost da Sud Bosne i Hercegovine poništi prvostepenu presudu i naloži ponovno suđenje. U tom slučaju, Novalić bi se do okončanja novog postupka pravno smatrao neosuđivanom osobom, čime bi mu bila omogućena kandidatura na oktobarskim izborima, ukoliko se odluči na povratak u političku arenu.