Uprkos višemjesečnim političkim razgovorima i obećanjima domaćih vlasti, Bosna i Hercegovina nije ispunila sve uslove koje je Evropska komisija postavila kao preduslov za otvaranje pristupnih pregovora s Evropskom unijom. Tako je završena 2025. godina, od koje se, kada je riječ o evropskom putu BiH, očekivalo znatno više.
U najnovijem izvještaju iz Brisela navedeno je da određenog napretka ima, ali da on nije dovoljan za prelazak u narednu fazu procesa. Evropska komisija ocjenjuje da Bosna i Hercegovina nije ostvarila zadovoljavajuće rezultate u oblasti vladavine prava, funkcionisanja državnih institucija te usklađivanja s vanjskom i sigurnosnom politikom Evropske unije, piše Vecernji.ba. Posebno su naglašeni problemi u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i izostanak konkretnih pomaka u reformi izbornog zakonodavstva. Od dvanaest ključnih prioriteta iz mišljenja Komisije iz 2019. godine, djelimično je ispunjen tek manji broj, dok je većina ostala na nivou nacrta zakona ili političkih dogovora bez stvarne primjene. Reformski proces dodatno su usporile političke tenzije između entiteta i česte blokade rada državnih institucija. U Briselu ističu da nedostatak unutrašnjeg konsenzusa i politizacija ključnih pitanja onemogućavaju funkcionalan rad države, što dovodi u pitanje sposobnost BiH da preuzme obaveze koje nosi članstvo u Uniji.
Iako su pojedini zakoni, poput Zakona o sprečavanju sukoba interesa i Zakona o sudovima, usvojeni ili se nalaze u završnoj fazi, njihova puna primjena u praksi još nije osigurana. Predstavnici vlasti u Bosni i Hercegovini tvrde da je napredak vidljiv i da se zemlja kreće u dobrom smjeru. Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto poručila je da reforme zahtijevaju kompromis i političku zrelost te da se cijeli proces ne može ubrzati u kratkom roku.
S druge strane, iz Delegacije Evropske unije u Sarajevu upozoravaju da Bosna i Hercegovina mora pokazati stvarnu političku volju, jer prilike u procesu proširenja nisu trajne. Evropsko vijeće će u narednim mjesecima razmatrati da li će BiH ponuditi novi okvir za ubrzanje reformi ili će odluka o otvaranju pregovora biti odgođena do sljedećeg izvještaja Komisije. U slučaju izostanka konkretnih rezultata, postoji rizik od gubitka političke podrške unutar same Evropske unije. Evropski diplomati naglašavaju da je odgovornost sada isključivo na domaćim institucijama i da građani Bosne i Hercegovine imaju pravo očekivati efikasnu, odgovornu i jasno evropski orijentisanu vlast.
Kao naredni rok do kojeg bi trebalo usvojiti ključne reformske zakone i imenovati glavnog pregovarača, ako se želi otvoriti pregovarački proces, spominje se 19. mart. Na taj datum, kao i dan kasnije, zakazano je naredno zasjedanje Evropskog vijeća. Reformski zakoni trenutno se nalaze u različitim oblicima u paralelnim procedurama u oba doma Parlamentarne skupštine BiH, a ishod tog procesa tek treba biti poznat.