Predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Lidija Bradara zatražila je od Ustavnog suda Federacije BiH ocjenu ustavnosti Zakona o plinovodu, odnosno Zakona o Južnoj interkonekciji, koji je Predstavnički dom Parlamenta FBiH usvojio u decembru prošle godine, a Dom naroda potvrdio u januaru ove godine.
U zahtjevu upućenom Ustavnom sudu, Bradara navodi da je sporni zakon donesen uz povredu Ustava Federacije BiH, konkretno člana IV.A.3.11.(1), tvrdeći da tokom zakonodavne procedure nisu poštovane odredbe poslovnika oba doma Parlamenta FBiH. Prema njenim navodima, time je dovedena u pitanje i ustavnost samog zakona.
Posebno ističe da prilikom usvajanja zakona po hitnom postupku nisu bili ispunjeni propisani uslovi, te da nije postojala neodložna potreba za takvom procedurom. Također navodi da Vlada Federacije BiH nije dala mišljenje o prijedlogu zakona, što je, prema poslovniku Doma naroda, obavezna procedura. U zahtjevu se naglašava da pitanja koja zakon uređuje nisu mogla izazvati štetne posljedice po Federaciju BiH koje bi opravdale hitni postupak.
Bradara se poziva i na stenogram sa sjednice Doma naroda od 16. januara 2025. godine, u kojem je, kako navodi, istaknuto da pojedina pitanja regulisana zakonom prevazilaze nadležnosti Parlamenta FBiH jer se odnose na odnose između država Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Smatra da je time dodatno otvoreno pitanje ustavne nadležnosti u donošenju ovog zakonskog rješenja.
U zahtjevu se navodi i da zakon zadire u oblasti koje se odnose na eksproprijaciju, privremeno zauzimanje zemljišta, promjenu namjene, izdavanje urbanističkih saglasnosti i građevinskih dozvola u više kantona, među kojima su Hercegovačko-neretvanski, Srednjobosanski, Zapadnohercegovački i Kanton 10. Prema Bradarinim tvrdnjama, takav obuhvat podrazumijeva uključenost kantonalnih vlasti, lokalnih zajednica i privrednih subjekata, što nije ispoštovano kroz javnu raspravu.
Na kraju, Bradara traži da Ustavni sud Federacije BiH utvrdi da je Zakon o Južnoj interkonekciji donesen suprotno poslovnicima oba doma Parlamenta FBiH, a time i suprotno Ustavu Federacije BiH. Ukoliko sud usvoji njen zahtjev, zakon bi mogao biti stavljen van snage.
Podsjetimo, iz Sjedinjenih Američkih Država ranije je poručeno da Washington želi ojačati partnerstvo sa Bosnom i Hercegovinom te da očekuje odlučne korake ka realizaciji ovog projekta. Otpravnik poslova Ambasade SAD u BiH John Ginkel naveo je da je administracija predsjednika Donalda Trumpa spremna brzo djelovati kako bi pružila podršku Južnoj interkonekciji, naglašavajući da je sada na političkim liderima u BiH da ovaj projekat povedu naprijed i privedu kraju.