Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić izjavio je u srijedu na Samitu Evropska unija – Zapadni Balkan da osjeća „razočarenje i zabrinutost za budućnost procesa proširenja na Zapadni Balkan“, ukazujući na ozbiljne unutrašnje blokade koje usporavaju evropski put Bosne i Hercegovine.
Komšić je naveo da smo svi svjedočili „žalosnom neuspjehu“ Vijeća ministara BiH da u više pokušaja usvoji zakon o sudovima, zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, kao i Odluku o uspostavi Ureda glavnog pregovarača, kojeg, kako je naglasio, u konačnici mora imenovati Predsjedništvo BiH. „Kako uopće komentirati nepostizanje ovih elementarnih zahtjeva, kad se od Bosne i Hercegovine očekuju dalji napori na ispunjenju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Europske komisije od 2019. godine“, zapitao se Komšić.
Istovremeno je izrazio zadovoljstvo dijelovima nacrta zaključaka Evropskog vijeća o Bosni i Hercegovini koje će biti razmatrane, posebno naglašavajući „neupitnu predanost EU perspektivi Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, ujedinjene i suverene zemlje“. Komšić je podsjetio i na obavezu da Bosna i Hercegovina mora „osigurati jednakost i nediskriminaciju svih građana, prvenstveno provedbom grupe presuda Sejdić-Finci koje je donio Europski sud za ljudska prava“, uz jasan stav da „niti jedan korak koji bi otežao implementaciju tih presuda ili produbio podjele ne smije biti napravljen“. Dodao je i da se u potpunosti slaže s ocjenom da „integritet izbornog procesa mora biti unaprijeđen prije održavanja općih izbora 2026. godine“.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH podsjetio je da je BiH ratificirala sporazum o saradnji s Eurojustom, dok je sporazum s Frontexom već u privremenoj primjeni, što je omogućilo raspoređivanje Frontexovog osoblja. „Zakon o osobnim podacima i Zakon o graničnoj kontroli su izmijenjeni kako bi ispunili neophodne uvjete. Konačno, Reformska agenda je usvojena u zadnjem momentu kako bi omogućila provedbu Plana rasta za Bosnu i Hercegovinu. Ipak, tek trebamo imenovati koordinatora za provedbu ovog programa kao i IPA koordinatora, te razviti Nacionalni plan usvajanja pravne stečevine EU“, rekao je Komšić.
Dodao je da je, poput mnogih građana BiH, uvjeren da je to „premalo i presporo“, podsjećajući da i nacrt zaključaka Evropskog vijeća konstatuje kako je „reformska dinamika i dalje zaustavljena“. Upozorio je da će se to neminovno odraziti na provedbu Plana rasta, kao i Zelene i Digitalne agende.
Posebno se osvrnuo na političke blokade koje, prema njegovim riječima, prate gotovo svaku stratešku odluku. „Očekujem kako će imenovanje Koordinatora za Plan rasta i IPA koordinatora postati predmeti stalnih političkih borbi zasnovanih na etničkoj distribuciji moći“, rekao je Komšić, dodajući da je čak i diversifikacija snabdijevanja plinom, koji trenutno dolazi isključivo iz Rusije, predmet političkih uslovljavanja. Istakao je da se Južna plinska interkonekcija, koja treba povezati Bosnu i Hercegovinu s LNG terminalom Krk u Hrvatskoj, koristi kao sredstvo pritiska „da se usvoje rješenja koja produbljuju etničke podjele, suprotno presudama Europskog suda za ljudska prava“. Kao novi element naveo je „jasno iskazan interes Sjedinjenih Država da razviju, izgrade, održavaju i upravljaju tim plinovodom“, ocijenivši da bi to „moglo biti rješenje“.
Komšić je podsjetio da je uvođenje digitalnog signala bilo blokirano gotovo deceniju, sve do sredine ove godine, ali je upozorio da to nije riješilo probleme javnog servisa. „Svejedno, to nije pomoglo javnom medijskom servisu i BHT-u koji je u dugovima radi opstrukcija entiteta u raspodjeli prihoda. To može dovesti do gašenja javnog radio i televizijskog servisa Bosne i Hercegovine“, rekao je.
Govoreći o dubljim uzrocima stagnacije, Komšić je poručio da je ključni problem nedostatak istinske demokracije. „Prije tri decenije, Dejtonski mirovni sporazum je kreirao ustav gdje je demokracija pervertirana etničkom podjelom moći u donošenju odluka. Ideja da se etničkim balansom zaustavi rat rezultirala je funkcionalnim disbalansom u miru“, naveo je, podsjećajući da „dva etnička ministra mogu preglasati svojih osam kolega u Vijeću ministara BiH i zaustaviti ključne odluke na EU putu“.
Ukazao je i na mehanizme blokade u Parlamentarnoj skupštini i Predsjedništvu BiH, ističući da „samo jedan uslovni veto može zaustaviti vanjskopolitičke odluke“, zbog čega je usklađivanje sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU izuzetno teško. „Ukoliko bismo primijenili principe pune demokracije, sve pomenute odluke na EU putu Bosne i Hercegovine mogle bi se donijeti bez veta, i vjerujem da bismo bili među prvima na putu ka EU“, poručio je Komšić.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH ocijenio je da trenutna etnička raspodjela moći sprječava formiranje istinske proevropske većine, dok se istovremeno Bošnjaci, koji, kako je rekao, „najviše podržavaju EU put“, lažno optužuju kao „radikalno-islamistički“. „Cilj takvog narativa je da se delegitimizira njihov europski potencijal i spriječi korištenje pune demokracije“, rekao je Komšić, upozorivši da radikalne desničarske i antievropske snage iz EU, regiona i BiH snažno podržavaju takav diskurs.
Na kraju obraćanja Komšić je rekao da se pokušava nametnuti slika Bosne i Hercegovine kao propale države, „čekajući povoljno geopolitičko okruženje za raspad Bosne i Hercegovine“. „Treba biti jasno kako ove antievropske snage u tome neće uspjeti, no ta nastojanja mogu ozbiljno potkopati naš EU put“, poručio je, podsjećajući da istraživanja pokazuju da je oko 70 posto građana BiH za evropske integracije. „To je tako jer demokracija i san o europskoj budućnosti za Bosnu i Hercegovinu mora i hoće prevagnuti. San kako demokracija u Portugalu, Njemačkoj i Bosni i Hercegovini znače isto“, zaključio je Komšić.